Ugovor o obavljanju poslova održavatelja tržišta za državne obveznice i trezorske zapise potpisan je jučer između Ministarstva financija RH, Raiffeisen banke i Zagrebačke burze (ZSE), pri čemu je rečeno da je riječ o mehanizmu koji građanima jamči da u svakom trenutku, po tržišnim uvjetima, mogu prodati svoje vrijednosne papire.
Ugovor su potpisali potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac, član Uprave Raiffeisenbank Austria (RBA) Ante Odak i predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić, čime RBA postaje osiguravatelj likvidnosti, odnosno market maker za državne vrijednosne papire. To omogućuje investitorima, koji su odabrali ulaganje u državni dug, da u svakom trenutku mogu lako izaći iz te pozicije.
Primorac je pojasnio da se potpisivanjem tog ugovora eliminira likvidnosni rizik, u smislu potencijalne nemogućnosti ulagača da proda vrijednosne papire u razumnom roku i uz razumnu cijenu. Istovremeno, održavatelj tržišta zauzima i kupovnu i prodajnu stranu u transakcijama te kotira kupovnu i prodajnu cijenu, pri čemu je kupovna cijena nešto niža od prodajne, kako bi ostvario određenu zaradu. Zauzimanjem i kupovne i prodajne strane umanjuje se volatilnost na tržištu, jer se kupovna i prodajna cijena uspostavljaju u prilično stabilnom i predvidljivom rasponu.
Dakle, riječ je o jamstvu da u svakom trenutku postoji netko tko će kupiti vrijednosne papire, pa ako ih netko želi prodati, u svakom trenutku će znati po kojoj to cijeni može učiniti. To naravno ne znači da netko ne može prodati svoje papire i nekome tko mu nudi još povoljnije uvjete od održavatelja.
Primorac je rekao da je cilj postupno povećavati ročnost javnog duga u koji ulažu građani, pa bi im ovaj novi moment trebao pružiti dodatnu sigurnost. Naime, govoreći o likvidnosnom riziku, kazao je da je on možda manji za vrijednosne papire kraće ročnosti, primjerice od šest mjeseci ili godinu dana, no kako se rokovi dospijeća povećavaju, građani vjerojatno u većoj mjeri percipiraju taj rizik, što se dijelom vidjelo i ljetos u slabijem interesu građana za ulaganje u trogodišnje narodne obveznice.
Ministar je podsjetio da je od ožujka 2023. do danas država izdala dva izdanja narodnih obveznica te pet izdanja trezorskih zapisa, pri čemu je uspjela mobilizirati nešto manje od šest milijardi eura štednje građana, prenosi Hina. Osim mobilizacije štednje, jedan od ciljeva tih izdanja je bila diversifikacija baze ulagača u državne vrijednosne papire, kao i podizanje razine financijske pismenosti građana. Tako je trenutačno nešto manje od 10 posto javnog duga u rukama hrvatskih građana, kojima je u dosadašnjim izdanjima preusmjereno oko 200 milijuna eura kamata, dakle novca koji bi inače dobili institucionalni ulagači.
Ivana Gažić, predsjednica Uprave ZSE-a, je rekla da je Raiffeisen banka povratnik na funkciju market makera, instituta koji je na domaću burzu uveden 2010. godine. Od tada je 11 izdavatelja potpisalo ugovore o toj funkciji za dionice koje se nalaze na burzi. U prvih deset mjeseci 2024. godine iz te funkcije ostvareno je ukupno nešto više od 25 milijuna eura prometa dionicama, a ovo je prvi puta da će market maker postojati za tržište dužničkih vrijednosnih papira.
Pročitajte još:
Ti vrijednosni papiri su do sada bilo slabo likvidni, ukupni promet obveznicama iznosio je oko 26 milijuna eura, a Gažić smatra da je to prije svega jer građani smatraju da su obveznice instrument koji trebaju držati do dospijeća, kao i to što do sada nije postojao osiguravatelj likvidnosti. Rekla je i da je Hrvatska postala uzor za zemlje u regiji sa stvaranjem tržišta duga za građanstvo.
Potpisivanju u prostorijama Zagrebačke burze su nazočili i ravnatelj Uprave za upravljanje javnim dugom Ministarstva financija Hrvoje Radovanić, državni tajnik u Ministarstvu financija Davor Zoričić te izvršni direktor Financijskih tržišta Raiffeisenbank Austria Tomislav Ružić.
