Problemi u njemačkoj stanogradnji doveli do većeg broja siromašnih građana

Kriza u njemačkoj stanogradnji protegnula se i na početak 2025. godine, uz slabu potražnju, unatoč manjku stambenog prostora, pokazalo je istraživanje ekonomskog instituta ifo.

Nešto više od polovine anketiranih menadžera u sektoru stanogradnje, njih 57 posto, požalilo se u siječnju na manjak narudžbi, najviše otkada ifo objavljuje mjesečna istraživanja. U prosincu manjak narudžbi pogodio je njih 53,6 posto. Pad u sektoru krenuo je početkom 2022. godine i dotaknuo je dno prije otprilike godinu dana.

“Situacija se u međuvremenu nije značajnije poboljšala i kriza je postala nova normala. Nije bitno pomoglo ni snižavanje kamatnih stopa Europske središnje banke”, zaključuje čelnik instituta Klaus Wohlrabe.

Brojne gradove istodobno muče nestašica stanova i rast stanarina, prenosi Hina. Tako je u 2022. godini Berlin dobio više od 75.000 novih stanovnika, a izgrađeno je samo 15.000 novih stanova.

“Jaz između snažne potražnje za cjenovno dostupnim stanovima i slabe ponude može izazvati društvenu eksploziju”, upozorava čelnik udruge građevinskih tvrtki Tim-Oliver Müller.

Zbog visokih stanarina i povezanih troškova stanovanja više je građana Njemačke danas siromašno no što se do sada pretpostavljalo, pokazalo je istraživanje utemeljeno na podacima dobrotvorne organizacije Paritätische Gesamtverband. Mnoga kućanstva troše na stanovanje više od trećine primanja i nakon što podmire stanarine i povezane troškove stanovanja te plate kamate na kredite i ostale slične račune, više od 17,5 milijuna građana raspolaže dohotkom koji ih svrstava u skupinu siromašnih.

Koalicijska vlada, koja je pri kraju mandata, planirala je graditi najmanje 400.000 novih stanova godišnje, a podaci pokazuju da ih je u 2023. dovršeno nešto manje od 300.000. Prognoze instituta ifo i europske građevinske istraživačke mreže Euroconstruct iz kolovoza 2024. pokazale su da bi se brojka do 2026. mogla spustiti na manje od 200.000 novih stanova godišnje. Većina anketiranih građevinskih tvrtki izrazila je pesimizam i u prognozama za iduće mjesece.

Potražnju za radovima u stanogradnji zaustavili su visoki troškove gradnje i kredita, a rezultat je manjak stambenog prostora koji povlači za sobom povećanje stanarina, objasnila je u svibnju udruga banaka Pfandbrief (vdp). Troškovi gradnje značajno su porasli posljednjih godina zbog viših kamatnih stopa na kredite i znatno većih troškova rada te cijena građevinskog materijala. U takvim je uvjetima broj građevinskih dozvola pao i potražnja je oslabila, što je rezultiralo nižim cijenama stambenog prostora.

U prvom tromjesečju 2024. godine cijena stambenih kvadrata bila je niža za 4,3 posto nego u istom razdoblju 2023., a cijena najma bila je viša za 5,6 posto. Trend rasta najamnina neće popustiti u skorije vrijeme, procjenjuju u udruzi, objasnivši da pad građevinskih aktivnosti produbljuje nestašicu stanova, što pak znači još više stanarine.