Problemi pčelara u Hrvatskoj: Klimatske promjene su uvelike promijenile pašne prilike

Pčelari u Hrvatskoj susreću se s mnogim problemima, a neki od njih su nelojalna konkurencija i patvoreni med koji oduzima tržište domaćim proizvođačima, što u konačnici rezultira nezainteresiranošću otkupljivača meda za Hrvatski med. O pčelarstvu smo razgovarali s predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Draženom Kocetom i predsjednikom Udruge pčelara “Nektar” iz Konjščine, Darkom Milinkovićem.

Patvoreni med je onaj kojem se dodaju sastojci kako bi se povećao volumen proizvoda, ali se time smanjuje kvaliteta. Najčešće se dodaju slatke tvari poput glukozno-fruktoznog sirupa, melase, škrobnog sirupa i sličnog.

“Na prostoru EU-a imamo 46 posto meda sumnjivoga podrijetla. Bolje rezultate bilježe pčelari koji svoj med plasiraju direktno na mjestu proizvodnje (OPG)”, rekao je Kocet.

Kaže da je prošla godina za seleće pčelare bila dobra, a za stacionirane pčelare, tamo gdje je mraz uništio sve, bila je loša. Pojedina područja, ovisno o mikroklimi, bilježe bolje rezultate. Teško mu je predvidjeti kakva će biti ova godina jer proizvodnja ovisi o vremenskim uvjetima, a prodaja o konkurenciji.

“Klimatske promjene su uvelike promijenile pašne prilike. Pčelari se sve više susreću sa zelenim Božićem i bijelim Uskrsom. Inače, za Božić očekujemo zimu i mirovanje pčele, dok se u vrijeme Uskrsa, dok proljeće daje svoj maksimum, događaju mrazovi koji uništavaju pčelinju pašu”, objasnio je predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza.

Problem za pčele su i insekticidi, te pesticidi koji su vrlo opasni za njih ako se ne koriste prema uputama. Kocet kaže da su u posljednje četiri godine zabilježena vrlo velika trovanja pčela. Osim toga, za pčele su opasne i pčelinje bolesti.

Kupcima koji žele kvalitetan med savjetuje da trebaju gledati oznake na ambalaži koje garantiraju kvalitetu proizvoda kao što su nacionalne staklenke za med. No, smatra da analiza u ovlaštenom laboratoriju ipak jedina može utvrditi kvalitetu.

U 2022. u Hrvatsku je uvezeno 3.000 tona meda, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS). Iz Španjolske je stiglo 1.000 tona, Kine 678 tona, Poljske 567 tona, Njemačke 545 tona, a ostatak je uvezen iz nekoliko drugi zemalja. Zto pri kupnji meda treba obratiti pozornost odakle dolazi jer i to utječe na kvalitetu.

Kocet predviđa da je u 2023. proizvedeno između 7.000 i 9.000 tona meda u Hrvatskoj. Otkrio je da se cijene meda kod članova saveza kreću, u prodaji na veliko, od tri do osam eura, a na malo, od sedam do 15 eura po teglici.

Istaknuo je da su kao pčelarski sektor zatražili dodatnu pomoć za pčelare u vidu potpore od 10 eura po košnici kako bi mogli zadržati trenutačnu razinu proizvodnje i broj pčelinjih zajednica. U Hrvatskoj, prema zadnjem popisu, ima oko 450.000 pčelinjih zajednica.

“Vrlo smo važni u oprašivanju bilja što je garancija za održivu poljoprivredu. Mi smo i proizvođači vrlo kvalitetne hrane, a naši proizvodi poboljšavaju zdravlje onih koji ih koriste. Prodajemo matičnu mliječ, pelud, propolis i vosak, što jedino pčela može proizvesti”, naglasio je Kocet.

Darko Milinković primijetio je nekoliko problema za hrvatske pčelare. Jedan od njih je niska otkupna cijena meda na veliko. Kaže da se slabo koriste i nacionalne staklenke za med jer su skuplje od običnih, a cilj je da ih svi koriste zbog prepoznatljivosti kvalitete i identiteta.

Otkrio je da zbog nedostatka pašnih površina neki pčelari koriste šećer kao dodatnu prihranu, otprilike 10 do 12 kilograma godišnje po košnici, što poskupljuje proizvodnju.

“Dosta je zemljišta zapušteno, trava se ne kosi pa tako nema obnavljanja biljaka koje su medonosne jer su zbog toga izostale dvije ili tri paše godišnje”, kazao je Milinković.

Brine ga i nedostatak lijekova za pčelinje bolesti jer smatra da ih treba biti više i da oni koji su već na tržištu nisu dovoljno učinkoviti. Dodatno je prokomentirao pesticide koji su štetni za pčele.

“Trovanja pčela su česta upravo zbog nekontroliranog korištenja pesticida i kupovanja onih koji su zabranjeni u Hrvatskoj jer su jeftiniji na crnom tržištu. Uništavaju pčele koje onda u proljeće misteriozno nestaju, a to sve dovodi do manjeg prinosa”, rekao nam je.

Objasnio je što sve može utjecati na okus meda. Smatra da su glavni krivci neadekvatno i nestručno skladištenje proizvoda. S njim se slaže i Kocet koji kaže da je zato bitno educirati pčelare o pravilnom rukovanju medom pa tako savez provodi edukaciju na svim pčelarskim manifestacijama.

Milinković ističe i da na tržištu ima puno uvoznog meda sumnjivog podrijetla, ali i patvorenog meda te da inspekcija slabo reagira na takve pojave. To isto može utjecati na okus meda.

“Potrebne su veće inspekcijske kontrole u trgovačkim lancima. Pčelari ne bježe od takvih nadzora, nijedan pčelar se ne boji inspekcije zato što zna da je njegov med 100 posto prirodan”, zaključio je Milinković koji se već više od 35 godina bavi pčelarstvom.