Više od 80 posto jedinica lokalne samouprave koje su imale prirez odlučile su, u potpunosti ili dijelom, ne kompenzirati ga višim stopama poreza na dohodak, izvijestio je u četvrtak ministar financija Marko Primorac nakon sjednice Vlade.
Tako, od ukupno 556 jedinica lokalne samouprave, 302 su do ukidanja imale prirez, a od tog broja njih 242 nisu odlučile povećati stopu poreza na dohodak tako da u potpunosti kompenziraju gubitak prireza, prenosi Hina.
Dakle, istaknuo je ministar, više od 80 posto jedinica je odustalo u potpunosti od kompenzacije prireza ili je utvrdilo stope poreza na dohodak tako da je porezno opterećenje niže od onog prije ovih izmjena, a koje je uključivalo prirez.
Najnovijim krugom porezne reforme ukinut je prirez, a općine i gradovi, ovisno o veličini i o dosad primjenjivanoj stopi prireza (10, 12, 15 i 18 posto), mogli su odrediti nižu stopu poreza na dohodak u rasponu od 15 do najviše 23,6 posto, a više stope poreza na dohodak od 25 do 35,4 posto. Tako im je i dana mogućnost da kompenziraju gubitak prihoda od prireza, a primjerice Grad Zagreb je u oba slučaja odlučio uvesti maksimalne stope poreza na dohodak.
Primorac je naveo i više primjera povećanja plaća do kojeg će doći uslijed izmjena koje su nastupile od 1. siječnja, a koje uključuju i olakšice kod obračuna doprinosa za prvi stup mirovinskog osiguranja, što bi trebalo povećati plaće onima s najnižim primanjima, a koji se posljedično i ne nalaze u “poreznim škarama”.
Tako će primjerice samcu u Osijeku s dvoje uzdržavane djece i minimalnom bruto plaćom od 840 eura povećanje plaće mjesečno iznositi 34,5 eura. Kućanstvu gdje žive supružnici s dvoje djece, od kojih oboje prima minimalnu plaću, prihodi će mjesečno porasti za 69 eura, a što je 828 eura godišnje.
Osječkom samcu s jednim djetetom i bruto plaćom od 1.300 eura ona će mjesečno rasti za 22,57 eura. Samcu bez djece s istom plaćom povećanje plaće mjesečno će iznositi 19,06 eura, neki su još od primjera koje je Primorac naveo.
Pročitajte još:
Povećavanjem autonomije jedinica lokalne samouprave došlo je i do promjene strukture poreznog opterećenja, što primjerice znači, pojasnio je Primorac, da ukidanje prireza nije kompenzirano u potpunosti povećavanjem stopa na dohodak, nego je povećavano porezno opterećenje u segmentu poreza kuća za odmor ili paušalnog poreza u turizmu.
Ocijenio je da su i one jedinice koje su odlučile ne kompenzirati gubitak prireza povećanom stopom poreza na dohodak donijele u “potpunosti ispravnu odluku”, s obzirom na porast prihoda od poreza na dohodak u prošlim godinama, a koji se očekuje i u ovoj. S druge strane, oni koji su gubitak prireza kompenzirali uvođenjem maksimalnih stopa poreza na dohodak po Primorcu nisu donijeli razboritu odluku u smislu fiskalnog upravljanja.
