Povjerenstvo za fiskalnu politiku: Ograničiti rast udjela javnih rashoda u BDP-u

Povjerenstvo za fiskalnu politiku je, razmatrajući prijedlog rebalansa proračuna, upozorilo na nužnost držanja pod kontrolom rasta rashoda, pri čemu treba ograničiti rast udjela javnih rashoda u BDP-u, a ponovo je i ukazalo na potrebu provođenja strukturnih reformi.

Hina piše kako je povjerenstvo na sjednici održanoj 16. listopada usvojilo stajalište o prijedlogu izmjena i dopuna državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2023. godinu, kao i za 2024.-2025.

Vlada je prošli tjedan Saboru poslala prijedlog rebalansa ovogodišnjeg proračuna, kojima se ukupni prihodi povećavaju za 1,1 milijardu eura, na 27,7 milijardi eura, dok rashodi rastu za 1,2 milijarde eura, na 29,3 milijarde eura.

Hrvatske javne financije, istaknulo je povjerenstvo, nalaze se u ekspanzivnoj fazi u kojoj se povećava strukturni (i nominalni) manjak.

Istovremeno, zahvaljujući snažnom gospodarskom rastu te visokoj inflaciji, ostvareno je snažno smanjenje udjela javnog duga u BDP-u, čime se poboljšava stanje javnih financija.

“Međutim, unatoč znatnom smanjenju udjela javnog duga u BDP-u, veličina opće države mjerena udjelom u BDP-u značajno raste, te upozoravamo da je nužno rast rashoda držati pod kontrolom”, poručili su.

Neophodno provođenje strukturnih reformi

Iznova su ukazali i na potrebu provođenja strukturnih reformi, s obzirom na realna ograničenja hrvatskog gospodarstva i njegove strukturne slabosti, kao i na što je moguće jače usmjeravanje pomoći EU-a u razvojne aktivnosti.

“Iako je Hrvatska trenutno još u povoljnoj fazi gospodarskog ciklusa, situacija se vrlo brzo može u potpunosti preokrenuti, što bi značilo da će u slučaju značajnijeg usporavanja gospodarske aktivnosti javne financije biti izložene i većim rizicima”, upozorili su.

Kada je riječ o velikom rastu udjela države u BDP-u, iz Povjerenstva ističu da se on vraća na razine bilježene tijekom prethodnih recesija, te koji izlaže javne financije većim rizicima u slučaju značajnijeg usporavanja gospodarske aktivnosti.

“Pritom, utjecaj inflacije na proračun se prvo osjetio na strani prihoda, a tek naknadno na strani rashoda, pa postoji značajni rizik da, zbog usklađivanja s rastom cijena, rast rashoda u idućem razdoblju premaši rast prihoda rezultirajući u rastućem proračunskom manjku. U tom smislu, pozivamo Vladu da prilikom prijedloga državnog proračuna ograniči rast udjela javnih rashoda u BDP-u kao jedne od važne odrednice fiskalne održivosti”, apeliralo je Povjerenstvo.

Naime, Vlada je očekivanu stopa realnog rasta gospodarstva u 2023. povećala na 2,8 posto, dok rast inflacije prognozira na osam posto, pa takva makroekonomska kretanja i pozitivna faza ekonomskog ciklusa povoljno utječu i na hrvatske javne financije u pogledu rasta prihoda, no, napominju iz Povjerenstva, uočava se i sve veći utjecaj inflacije na rast rashoda.

On se ogleda i u petom paketu mjera Vlade, porastu mirovina, kao i plaća zaposlenih u državnim i javnim službama. Tu je i rast rashoda za brojne druge programe poput nastavka obnove od potresa, pomoći poljoprivrednicima i svinjogojcima zbog afričke svinjske kuge, sredstava za obroke učenicima u osnovnim školama, demografske mjere vezane uz rodiljni dopust te ulaganja u energetsku diversifikaciju, napominju iz Povjerenstva.