Povećan broj hektara pod pšenicom i suncokretom, no agronomija treba nove kulture

Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS), iz lipnja ove godine, u Hrvatskoj je ove godine zabilježen rast zasijanih površina pod pšenicom i suncokretom, dok je interes za uzgoj šećerne repe značajno manji.

U sezoni 2025. pšenicom je zasijano ukupno 146 tisuća hektara, što predstavlja porast od 4,3 posto u odnosu na prošlu godinu kada je zabilježeno 140 tisuća hektara. Još izraženiji rast bilježi suncokret, čija je sjetva povećana za 11,7 posto, odnosno sa 60 na 67 tisuća hektara.

Blagi rast zabilježen je i kod kukuruza za zrno, s 272 na 274 tisuće hektara, što je povećanje od 0,7 posto, dok su površine pod sojom, uljanom repicom i krumpirom ostale nepromijenjene u odnosu na prošlu godinu.

S druge strane, sjetva šećerne repe značajno je smanjena – ove godine zasijano je svega sedam tisuća hektara, u odnosu na devet tisuća hektara u 2024., što predstavlja pad od 22,2 posto.

S obzirom na rast sjetve pšenice i suncokreta, ovogodišnja sezona mogla bi donijeti nešto povoljnije prinose žitarica i uljarica, no iz sektora već sada upozoravaju na klimatske izazove koji bi mogli utjecati na rezultate žetve.

Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva RH, Tugomir Majdak, rekao je u HRT-ovoj emisiji „U mreži Prvog“ kako su izgledni prinosi koji će obilježiti ovogodišnju rekordnu žetvu. Obujam ove žetve će biti preko milijun tona.

„Na žalost, većina pšenice je 3. i 4. klase, što je stočna pšenica. Imamo malo kvalitetne prve klase. Po postotku proteina se vrednuje pšenica. Hektolitar je izuzetno dobar. Prinosi će zadovoljiti naše potrebe u dijelu mlinarske i pekarske industrije, ali ćemo uvesti i dio visoko kvalitetnih pšenica“, rekao je Majdak.

Ocijenio je i da su Hrvatskoj potrebne visoko kvalitetne sorte, kako bi mlinarska industrija bila ovisnija o hrvatskoj pšenici te da što manje proizvodila stočnu pšenicu, koja ima znatno manju cijenu. Majdak je naglasio i kako je ulaganje u mlinove, silose i skladišne kapacitete put kojim trebamo ići.

„Mora se ulagati u navodnjavanje, preventivu, zaštitu od prirodnih nepogoda i u preradbene kapacitete“, rekao je državni tajnik.

No, Ivica Šarec iz Proizvođačke organizacije Posavina i Moslavina istakao je kako proizvođačima nije problem sijati visoko kvalitetnu pšenicu, već je problem cijene.

„Mlinarska pšenica u Italiji je 76 hektolitara s 11 posto proteina od čega oni melju brašno, a ostalo su dodaci s kojima poboljšavaju kvalitetu. Kod nas je to rangirano klasama. Najveći je problem što je u Italiji cijena stočne pšenice 215 do 220 eura, a kod nas je cijena premiuma oko 200 eura“, navodi Šarec.

Što se tiče šteta od nevremena na ratarskim usjevima, ali i na trajnim nasadima, očekuju se procjene županijskih i lokalnih povjerenstava, nakon čega će ministarstvo pristupiti izradi programa i izdvojiti sredstva kroz nacionalni proračun, ali i aplicirati za mogućnost aktivacije krizne rezerve.

Prof. Dr. Ivica Kisić, dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu je istakao kako podaci u zadnjih 100 godina pokazuju kako temperature stalno rastu. Glede oborina vidljivi su ekstremi.

„Mi se u agronomiji trebamo prilagoditi i saditi nove kulture. Mora se što ranije ići sa sadnjom i sjetvom jer će biti manja šteta, a genetičari će morati napraviti nove sortimente novih kultura. Poljoprivreda je tvornica na otvorenom i veliki je rizik“, istaknuo je Kisić.

Kisić je dodao kako je teško navodnjavanje na malim usitnjenim parcelama te je okrupnjavanje i povećanje produktivnosti jedini način da opstanemo.