Globalna potražnja za električnom energijom trebala bi prvi put rasti brže od gospodarskog rasta, što bi moglo snažno povećati potražnju za metalima ključnima za energetsku tranziciju, podatkovne centre i razvoj umjetne inteligencije.
Nakon desetljeća relativno stagnirajuće potražnje za električnom energijom, svjetsko gospodarstvo ulazi u novu fazu elektrifikacije, navode stratezi Bank of Americe za metale, predvođeni Michaelom Widmerom.
Prema njihovoj procjeni, potražnja za električnom energijom trebala bi od 2026. do 2028. rasti znatno brže od realnog BDP-a. To je važan zaokret jer pokazuje da se rast gospodarstva sve više veže uz industrije i infrastrukturu koje troše velike količine struje.
Prvi val elektrifikacije bio je povezan s razvojem zelenih tehnologija sredinom prošlog desetljeća. No sada su glavni pokretači električna vozila, podatkovni centri i umjetna inteligencija.
Podatkovni centri postaju jedan od najvažnijih novih izvora potražnje za električnom energijom. Prema istraživanju Goldman Sachsa, globalna potrošnja električne energije u podatkovnim centrima trebala bi u iduće dvije godine porasti s oko 55 gigavata na 84 gigavata. To odgovara potrošnji oko 70 milijuna kućanstava.
Taj trend dio je šire investicijske teze koju ekonomisti nazivaju HALO, odnosno heavy assets, low obsolescence. Ideja je da će u novoj fazi gospodarstva fizička infrastruktura umjetne inteligencije, energetike i elektrifikacije postati jednako važna kao softver.
Drugim riječima, AI ne traži samo algoritme i čipove, nego i tvornice, rudnike, dalekovode, transformatore, podatkovne centre, elektrane i mreže. To otvara prostor za rast vrijednosti takozvane tvrde imovine i kompanija koje proizvode ili opskrbljuju ključne materijale.
Metali su već pod pritiskom promjenjive trgovinske politike i carina, ali su cijene ključnih sirovina u posljednjih godinu dana snažno porasle. Bakar, najvažniji industrijski metal po opsegu primjene, poskupio je 21 posto u godinu dana. Aluminij je porastao 12 posto, dok su litij i kobalt, metali s ograničenijom ponudom, zabilježili još snažniji rast, od oko 150 odnosno 85 posto.
Bank of America ističe da nove tehnologije, osobito podatkovni centri, povećavaju potražnju za metalima na dva načina. Prvo, sami podatkovni centri zahtijevaju velike količine sirovina, osobito bakra. Drugo, njihova potrošnja električne energije prisiljava države i kompanije na dodatnu izgradnju elektroenergetskih mreža.
Ta mrežna infrastruktura također zahtijeva velike količine metala, od bakra i aluminija za vodove do transformatora i drugih komponenti.
Dodatni poticaj dolazi od promjene geopolitičke slike. Nakon američkih carina na metale i rata s Iranom, koji je otvorio pitanje sigurnosti energetskih lanaca opskrbe, vlade sve više razmišljaju o energetskoj neovisnosti.
Kako države budu gradile vlastite kapacitete za proizvodnju i skladištenje energije, rasla bi i potražnja za metalima potrebnima za elektrane, baterije, prijenosne mreže i industrijsku opremu.
Bakar je najbolji primjer tog trenda. Globalna potražnja za bakrom trebala bi porasti s 28 milijuna tona u 2025. na 42 milijuna tona do 2040. godine.
Električna vozila troše gotovo tri puta više bakra od automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem. Oprema za proizvodnju električne energije iz sunca i vjetra, koja je činila oko 90 posto novih instaliranih kapaciteta, također zahtijeva velike količine bakra.
Samo potražnja podatkovnih centara za bakrom mogla bi dosegnuti 475 tisuća tona u 2026., u odnosu na 110 tisuća tona u 2025., procjenjuje Gregory Shearer, voditelj strategije za osnovne i plemenite metale u JPMorganu.
No bakar nije jedini dobitnik. Slična se dinamika očekuje i kod aluminija, nikla, cinka, volframa, kobalta i drugih metala važnih za energetsku tranziciju, baterije, električne mreže i industrijsku automatizaciju.
Za investitore i industriju ključna je poruka da elektrifikacija nije apstraktna zelena politika, nego fizički proces koji traži ogromne količine materijala.
Ako se potražnja za strujom doista odvoji od rasta BDP-a i počne rasti brže od gospodarstva, to znači da će energetska infrastruktura postati jedno od glavnih investicijskih uskih grla idućeg desetljeća.
Bank of America zato upozorava da se globalno gospodarstvo brzo mijenja jer vlade diljem svijeta elektrificiraju opskrbu energijom. No ta tranzicija ne može uspjeti bez dodavanja velikih količina metala u svjetsku ekonomiju.
Pročitajte još:
Za Hrvatsku i Europu to ima dvije važne posljedice. Prva je da će ulaganja u elektroenergetske mreže, obnovljive izvore, baterije i podatkovne centre sve više ovisiti o sigurnoj opskrbi metalima. Druga je da će cijene tih metala izravno utjecati na trošak energetske tranzicije, digitalizacije i razvoja AI infrastrukture.
U novoj fazi gospodarstva pitanje više nije samo tko ima najbolje algoritme, nego i tko ima dovoljno struje, mreže i metala da ih pokrene.
