Poskupljenja u domovima za starije: Nije riječ o hiru, nego o nužnom činu

Neugodno iznenađenje u novoj godini dočekalo je korisnike domova za starije. Cijene smještaja u nekim županijskim domovima znatno su se povećale, a očekuju se povećanja i u privatnim domovima. O poskupljenjima smo razgovarali s ravnateljem Cvjetnog doma u Šibeniku Tomislavom Ninićem i s predsjednicom udruge starKa Sabinom Angelinom Latin.

Ninić nam je rekao da će smještaj u domu biti skuplji za 25 posto po kategorijama, što je u prosjeku oko 100 eura po kategoriji. Dom ima četiri kategorije, u prvoj su pokretne osobe, u drugoj polu-pokretne, u trećoj nepokretne, a u četvrtoj su dementne osobe.

“Cijene doma za treći stupanj su otprilike od 730 do 753 eura, a za dementne osobe se u prosjeku plaća oko 800 eura. Cijena ovisi o tome ima li soba balkon ili ne”, rekao je ravnatelj Cvjetnog doma u Šibeniku za Financije.hr.

Otkrio nam je da je do poskupljenja došlo zbog inflacije, ali i zbog povećanja plaća djelatnicima. Kaže da im se u prošloj godini plaća povećavala tri puta, a da županija, koja je osnivač doma, nema dovoljno novca u proračunu da pokrije ta povećanja plaća.

Upravno vijeće je donijelo odluku o poskupljenju i uputilo prijedlog Šibensko-kninskoj županiji na suglasnost.

Naglasio je da im je puno pomogla odluka Vlade zbog koje električnu energiju plaćaju 40 posto manje, a jeftiniji su im i nafta i plin. Tvrdi da zahvaljujući tome imaju velike uštede u proračunu od 50 ili 60.000 eura godišnje. Nije siguran hoće li ta mjera ostati na snazi, ali se nada da hoće jer će inače povećanje tih troškova morati biti uračunato u cijenu doma.

Kaže da korisnicima usluga doma nije lako s obzirom na poskupljenja jer im sva mirovina odlazi na to, ali je istaknuo i da su mirovine rasle u zadnje vrijeme, pa smatra da poskupljenja ne bi trebala toliko utjecati na njih.

“Ima i onih koji primaju manje mirovine, ali po zakonu su im njihova djeca dužna osigurati smještaj u domu i voditi računa o njima. Vani su ljudi godinama uplaćivali u različite mirovinske fondove i tako vodili računa o sebi kako bi mogli pokriti svoje obveze kad budu stariji. Naši Hrvati su pak ulagali u kuće i stanove, pa im sad ostaje samo čista mirovina, a tu imovinu su naslijedila njihova djeca i oni uživaju u plodovima njihovog rada”, kazao je Ninić.

“Oni koji nemaju djecu imaju pomoć od države. U domu za starije imamo 60 ugovora korisnika s centrom za socijalnu skrb. Oni koji nisu u stanju platiti smještaj u domu, o njima država vodi računa i plaća im ili doplaćuje smještaj u domu”, dodao je.

Trenutačno je u njegovom domu 300 korisnika, a kaže da ne vjeruje da će cijena smještaja padati u budućnosti. Smatra da bi moglo samo doći do još većeg poskupljenja ako u proračunima županija, gradova i države ne budu odvojena sredstva za povećanja plaća djelatnicima domova. Napomenuo je da su i s poskupljenjima državni domovi ipak jeftiniji nego oni privatni.

“U županijskim, odnosno decentraliziranim domovima, koji čine trećinu ukupnog kapaciteta smještaja i kojima je dio troškova sufinanciran javnim novcem, poskupljenje je čak i do 50 posto. Što je realno povećanje, čak i manje od očekivanoga s obzirom na okolnosti. U privatnim domovima u 2024. očekujemo povećanja od oko nekih 20 posto ako se ništa značajnije ne bude događalo u gospodarskom okruženju”, rekla nam je Sabina Angelina Latin.

I ona je istaknula mjere Vlade po kojima svi pružatelji socijalnih usluga plaćanju energente po povlaštenoj cijeni, a uvedeni su i vaučeri po kategorijama. Kaže da će doći do novog vala poskupljenja ako se te mjere ukinu.

“Nova poskupljenja ovise i o gospodarskim kretanjima, poglavito cijeni rada i raspoloživosti radnika, ali i o daljnjim izmjenama regulative. Približava se rok u kojem se obiteljski domovi moraju prilagoditi novom Zakonu o socijalnoj skrbi. Ta preregistracija, potpuno nepotrebna ako se samostalna djelatnost može preregistrirati i u obrt, zasigurno će donijeti novi val poskupljenja u privatnom sektoru”, kazala je predsjednica udruge.

Troškovi plaća, hrane i energenata su oduvijek najveće stavke bilance domova. Kao uzroke poskupljenja smještaja navela je i manjak zapošljivih radnika te činjenicu da djelatnosti socijalnih usluga za starije nisu na listi poželjnih zanimanja, što zadnje dvije godine rezultira kontinuiranim rastom cijene rada.

“Za nas ovo povećanje cijena nije novost ni iznenađenje, upozoravamo već duže vrijeme da priuštivost usluga pada iz mjeseca u mjesec. Imali smo pandemiju koja je koštala. Imali smo i još imamo prilagodbe na novi ZSS i Pravilnik o mjerilima za pružanje socijalnih usluga. Na sve to došao je rat u Ukrajini, porast cijena energenata i visoka stopa inflacije”, naglasila je Latin.

“Svako poskupljenje je teško onom koji plaća. No ovdje nije riječ o hiru, nego o nužnom činu. Da bi domovi mogli raditi, da bi imao tko u njima raditi, cijene moraju rasti”, dodala je.

Smatra da se ne može puno učiniti da se cijene smještaja smanje, ali da se može i mora nešto učiniti kako te cijene ne bi više rasle. Poskupljenja nisu karakteristična samo za Hrvatsku jer cijene usluga za starije rastu zadnjih godina u gotovo cijelom svijetu.

“Mi svi zajedno trebamo prihvatiti da se izmjenom demografske slike i načina života socijalne usluge za starije, naročito smještaja, ne mogu organizirati ni pružati na način od prije pedesetak i više godina. Da one koštaju i da ih netko mora platiti. A udio radno aktivnog stanovništva nam je sve manji. Moramo prihvatiti i da radnici u domovima zaslužuju biti adekvatno plaćeni, težak je to posao, brzo izgarajući”, objasnila je.

“Moramo prihvatiti da će nam iz dana u dan trebati sve više kapaciteta i da su korisnici sve bolesniji i zahtjevniji. Moramo prihvatiti i da se sve ne može plaćati iz javnih financija. Hrvatska danas oko 40 posto iznosa za mirovine namiruje iz poreza, ne iz doprinosa za mirovinsko. Ne počnemo li promišljati socijalne usluge na drugačiji način, ubrzo će se još toliko javnog novca morati izdvajati i za socijalnu skrb i usluge skrbi”, dodala je Latin.

Istaknula je da sustav socijalne skrbi mora biti pravedan, a da to trenutačno nije slučaj jer oni koji su pokretniji plaćaju povlaštenu cijenu u županijskim domovima. I to svi istu, bez obzira na prihode. S druge strane, zbog deficita smještajnih jedinica, oni koji su nepokretni plaćaju punu tržišnu cijenu i sretni su nađu li mjesto u privatnom smještaju.

Latin kaže da bi trebalo početi govoriti o posebnom osiguranju za njegu, po uzoru na Njemačku ili Austriju. Ljudi žive sve duže, a potrebe za njegom su sve veće i malo tko će sam za radnog vijeka moći akumulirati dovoljno sredstava da si priušti njegu bude li mu trebala.

“Veliki problem je manjak radnika, svih kadrova. O tome treba početi govoriti i razmišljati, kreirati nova zvanja. Primjerice, medicinski tehničari. Nema potreba u domu za starije za sestrama sa završenim petogodišnjim srednjoškolskim obrazovanjem. Trebaju uglavnom sestre koje znaju osnovne stvari. Tako ćemo smanjiti trošak rada i proširiti bazu radnika”, rekla je.