Posjećenost hrvatskim muzejima raste, neki još čekaju obnovu – radovi na Mimari koštat će više od 40 milijuna eura

Prema podacima Muzejskog dokumentacijskog centra (MDC), muzeje u Hrvatskoj posjetilo je gotovo 3,5 milijuna ljudi u 2022., što je u odnosu na godinu prije više za 35,6 posto.

Najposjećeniji je bio Arheološki muzej Istre koji je posjetilo 509.778 ljudi, nakon njega su Muzeji Hrvatskog zagorja s 301.508 posjetitelja, a na trećem mjestu je zagrebački Tehnički muzej Nikola Tesla s 259.493 posjeta.

U djelatnosti muzeja u Hrvatskoj je 2022. bilo registrirano 110 tvrtki. Samo pet ih je predalo godišnje izvještaje za tu godinu, a njihovi ukupni prihodi iznosili su 369.887 eura, što je rast u odnosu na 2021. kada su iznosili 213.252 eura, pokazali su podaci bonitetne kuće CompanyWall.

Najstariji muzej u Hrvatskoj je Arheološki muzej u Splitu koji je osnovan 1820. godine. Ukupni prihodi tog muzeja iznosili su 1.072.234 eura u 2021., a za 2022. podaci još nisu dostupni.

Prema podacima koji su dostupni za 2022., najveće ukupne prihode imao je muzej Majeutika d.o.o. iz Dubrovnika, iznosili su 146.043 eura. Na stranicama CompanyWalla navodi se da su ukupni rashodi tog muzeja iznosili 120.114 eura, pa je tako dobit iznosila 25.929 eura.

Nakon njega, po prihodima u djelatnosti muzeja za 2022., na drugom mjestu je muzej Ratne fotografije iz Dubrovnika, a nakon njega je galerija El Magazein iz Vodnjana.

Hrvatske muzeje i galerije posjetilo je 912.594 turista u 2022., što je za 386.116 više nego u 2021., prema MDC-u. Čak 22 posto svih ulazaka u muzeje zabilježeno je u zagrebačkim muzejima. Prema tome, gledano po gradovima pojedinačno, oni su bili najposjećeniji u 2022.

Međutim, brojke bi bile još bolje za zagrebačke muzeje da nije došlo do raznih oštećenja zbog potresa koji je pogodio Grad Zagreb 22. ožujka 2020. godine. Mnogi muzeji su morali zatvoriti svoja vrata kako bi se sanirala šteta, a neki još čekaju obnovu.

Za sanaciju štete u Muzeju Mimara potrošeno je oko četiri milijuna eura. Ravnateljica muzeja Lada Ratković Bukovčan rekla je za Financije.hr da je u potresu oštećeno 11 umjetnina, od čega je devet restaurirano, a dvije su još u procesu restauracije koja traje duže zbog specifičnosti izvedbene tvari i uresa.

Na stranicama CompanyWalla navedeno je da su ukupni prihodi Muzeja Mimara u 2021. iznosili 731.293 eura, ali su im ukupni rashodi bili puno veći, iznosili su nešto više od milijun eura.

“Obnova bi trebala koštati otprilike 40 milijuna eura bez PDV-a, a mogla bi biti završena u ljeto 2025. godine”, kazala nam je Ratković Bukovčan.

To je puno veći iznos nego što je bio prošle godine kada je prvi pokušaj obnove, procijenjen na otprilike 19,6 milijuna eura, propao. Mimara je u ožujku lani poništila javnu nabavu jer se nije slagala s odlukom Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM).

Tada je beogradska tvrtka Modulor imala najpovoljniju ponudu, ali ju je Mimara ocijenila kao nepravilnu, pa nije prihvaćena. Modulor se žalio DKOM-u i dobio, a Mimara nakon toga nije odlučila imati novi odabir tvrtke koja će izvoditi radove.

U ovoj godini opet su se pojavili problemi. Nakon raspisivanja novog natječaja posao su dobile tvrtke ING-Grad i Monte-Mont, a ponude Texo Moliora i Karsta te Samoborke i Nevinga nisu prihvaćene. Ponuda Samoborke i Nevinga navodno nije prihvaćena jer nisu na vrijeme uplatili propisani iznos jamstva od milijun eura, kasnili su tri sata i šest minuta.

Oni kažu da su novac uplatili na vrijeme, ali je banka kasnila u transferu, pa njihova jeftinija ponuda, koja je iznosila 32,86 milijuna eura bez PDV-a, nije prihvaćena. Zato su se odlučili žaliti DKOM-u, a rekli su da će se žaliti i Visokom upravnom sudu.

“Nema potrebe da komentiram žalbe. Mogu samo reći da je DKOM odbio njihovu žalbu kao neosnovanu”, rekla je ravnateljica Muzeja Mimara.

Obnova Mimare financira se iz Mehanizma oporavka i otpornosti (MOO) u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).