Ove godine najavljene su izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu kako bi se povećala proizvodnja, što bi trebalo pomoći Hrvatskoj da smanji ovisnost o uvozu proizvoda iz drugih država. Mnogi stručnjaci već neko vrijeme traže da se izmijeni sadašnji zakon zbog brojnih nedostataka.
Iz Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) su nam rekli da već više od dvije godine ukazuju na to da trenutačni Zakon o poljoprivrednom zemljištu nije dobar i da je na štetu domaće proizvodnje.
“HPK je još u kolovozu 2023. godine zatražio promjene zakona. Sve što smo ranije predlagali išlo je u dobrom smjeru, a isto nije prihvaćeno od strane Ministarstva poljoprivrede. Zato smo tražili hitnu izmjenu zakona, ako je potrebno i uredbom da se njegova primjena zaustavi. U tadašnjem dopisu Ministarstvu poljoprivrede i Vladi RH zatražili smo obustavu svih natječaja dok se Zakon o poljoprivrednom zemljištu ne promijeni. U međuvremenu smo zatražili i provjeru ustavnosti ovog zakona”, kazali su za Financije.hr iz HPK-a.
Ističu da je neprihvatljivo da jedna jedinica lokalne samouprave (JLS) ima maksimalno 12 hektara zemljišta, dok druga može imati 1.000 ili 2.000. Smatraju da se tako ne mogu postići ciljevi Strateškog plana i da to loše utječe na razvoj pojedinih JLS-a i njihovih poljoprivrednih gospodarstava, što onda gasi mnoga stabilna gospodarstva.
Cijelu situaciju prokomentirao je i Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.
“Treba spriječiti nepravilnosti brisanja poljoprivrednog zemljišta iz ARKOD sustava. Brisanje čestica izazvalo je brojne pritužbe poljoprivrednika, osobito u području doline Neretve”, kaže Jakopović.
ARKOD je sustav identifikacije zemljišnih parcela i to je nacionalni program kojim se uspostavlja baza podataka koja evidentira stvarno korištenje poljoprivrednog zemljišta, a njegov cilj je dobiti jasnu sliku koliko se zemljišta u Hrvatskoj koristi za poljoprivrednu proizvodnju jer je to preduvjet za dobivanje potpore EU-a za tu proizvodnju, navedeno je na internetskoj stranici Arkod.hr.
Iz HPK-a kažu da je potrebno i utvrditi stvarno stanje poljoprivrednog zemljišta, onog u sustavu i onoga van sustava te raspisati natječaje za slobodno i zapušteno zemljište, ali i prodaja je isto poželjna.
“Treba omogućiti produženje ugovora dosadašnjim posjednicima kojima je osnovna djelatnost poljoprivreda i koji su poštivali ugovore te gospodarske programe, ali i odrediti maksimalnu količinu hektara koliko se može kupiti ili dobiti u zakup prema jasno dogovorenim kategorijama. Dolazi do brojnih manipulacija u kojima lokalni općinski dužnosnici kalkuliraju s količinama hektara i zato moramo zaštititi mlade poljoprivrednike i obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG)”, smatra Jakopović. Dodao je i da se poljoprivredna zemljišna politika mora podići na višu razinu.
“Na razini općine uočen je nedostatak znanja i kapaciteta općinskih dužnosnika, ali i brojne manipulacije. Na žalost, većina natječaja koji se raspisuju idu na štetu OPG-a i manjih obrta jer su imali nepovoljnije ugovore u trajanju od 10 do 15 godina, a koji su istekli. Prioritetnu koncesiju na 30 godina dali su uglavnom većim kombinatima, kojima koncesija istječe tek za 10 godina. Zbog sve navedenog potrebno je zaštititi OPG”, zaključio je.
Na izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu osvrnuo se i Dragan Kovačević, potpredsjednika Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam.
“Prije svega očekujemo da se u izradu prijedloga novog zakona ili izmjena postojećeg uključe predstavnici Udruženja poljoprivrede HGK koje predstavlja najveće poljoprivredne proizvođače u državi, da proces donošenja zakona bude transparentan i da konačni prijedlog zakona prođe u javnu raspravu, što kod zadnjih izmjena i dopuna nije bio slučaj”, rekao je Kovačević za naš portal.
Kaže da prvenstveno želi vidjeti u kom smjeru idu izmjene jer već sama najava izmjena govori o tome da postojeći zakon nije bio u skladu sa Strateškim planom zajedničke poljoprivredne politike i dugoročnim ciljevima, posebice povećanjem produktivnosti i konkurentnosti, na što je Udruženje poljoprivrede HGK višestruko upozoravalo.
“Postojeći Zakon o državnom poljoprivrednom zemljištu u suprotnosti je sa strateškim ciljevima koje smo si sami zacrtali, što najbolje dokazuje i činjenica da nam je prošle godine vrijednost poljoprivredne proizvodnje pala za 240 milijuna eura, a ostvarili smo povijesno najveći vanjskotrgovinski deficit u razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda pri čemu treba istaknuti da se izrazito negativni trendovi nastavljaju i u ovoj godini”, kazao je.
“S jedne strane donosimo Zakon o komasaciji, kojem je ključni cilj efikasnost i racionalizacija proizvodnje, a s druge strane imamo zakon koji potiče razbijanje velikih poljoprivrednih površina koje su dugogodišnjim ulaganjem pretvorene u proizvodno-tehnološke cjeline. On pogađa sve ozbiljne velike proizvođače, neovisno o tome jesu li to tvrtke ili OPG-ovi, koji uz primarnu proizvodnju imaju razvijeno stočarstvo i preradu, dakle zatvoren proizvodni ciklus, koji razmjerno zapošljavaju veliki broj radnika, ulažu u inovacije, nove tehnologije i ključni su izvoznici”, dodao je.
Naglašava da je postojećim zakonom dano na volju lokalnoj samoupravi da prilikom raspisivanja natječaja ima diskrecijsko pravo, bez jasno propisanih kriterija. Tvrdi da sami mogu određivati zemljišni maksimum pri čemu se komadanje proizvodno-tehnoloških cjelina može koristiti u političke svrhe za kupovanje glasova birača ili vijećnika.
“Naime, za poljoprivrednu proizvodnju Hrvatska koristi 1,45 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta, od čega obradive površine zauzimaju 64 posto. Okvirno, jedna trećina ili 300.000 hektara obradivog zemljišta u vlasništvu je države koja preko jedinica lokalne samouprave raspolaže tim zemljištem. s obzirom na to da je 85 posto izravnih potpora, odnosno proizvodno nevezanih plaćanja, koje se financiraju iz zajedničke poljoprivredne politike vezano za poljoprivredne površine, odnosno da se plaćaju po hektaru i da zbog toga raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem čini jedan od ključnih alata provedbe poljoprivredne politike, važno je da Ministarstvo kod određivanja natječajnih kriterija u novom zakonu ustraje na dva ključna načela – produktivnosti i konkurentnosti”, objasnio je potpredsjednika HGK za poljoprivredu i turizam.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u 2023. godini je korišteno 1,506 milijuna hektara poljoprivrednih površina u Hrvatskoj, od čega je 890.000 hektara oranica, trajnih nasada je 78.000 hektara, a trajnih travnjaka 539.000 hektara. Prema tome, u odnosu na 2020. godinu, ukupna površina korištenog poljoprivrednog zemljišta nije smanjena.
Svoje preporuke za poboljšanje Zakona o poljoprivrednom zemljištu dala je i HUP – Udruga prehrambene industrije i poljoprivrede.
“Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) će u postupku izrade novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu biti aktivan partner i zalagat će se za odmak od dosadašnjeg pogleda na raspolaganje poljoprivrednim zemljištem zbog kojega smo danas u nezavidnoj situaciji te nas bez ikakve dvojbe vodi do daljnjeg smanjenja poljoprivredne proizvodnje. Očekujemo snažan i jasan fokus novog zakona prema proizvođačima, domaćoj preradi, borbi protiv crnog tržišta i nereda u hrvatskoj poljoprivredi”, rekli su nam iz HUP-a.
Oni predlažu da se korištenje državnog poljoprivrednog zemljišta i prijava na natječaj za zakup onemogući svim poljoprivrednim proizvođačima koji zadnjih pet godina na svom zemljištu upisnom u ARKOD ne mogu dokazati legitimnu poljoprivrednu proizvodnju putem računa. Ističu da je crna poljoprivreda jedan je od najvećih problema hrvatske poljoprivrede i da se država kroz novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu može uspješno izboriti s tim problemom.
“Predlažemo promjenu omjera proizvodnih i neproizvodnih bodova s ciljem povećanja poljoprivredne proizvodnje. Osim toga, predlažemo i izmjenu odredbe o maksimalnoj površini. Trenutačna odredba dovodi do smanjenja već formiranih proizvodno tehnoloških cjelina i negativno utječe na poljoprivrednu proizvodnju. Potreban je model kojim se maksimalna površina propisuje tako da korisnik može dobiti maksimalno 100 posto površine koju ima upisano u ARKOD”, poručili su iz HUP-a.
Ukupno imaju 11 prijedloga, a između ostalog žele da se produlji ugovor o privremenom korištenju uz jasan dokaz obavljanja poljoprivredne proizvodnje na površinama pod privremenim ugovorima i obavezno zadržavanje cijene zakupa iz ugovora o privremenom korištenju. Kažu da trenutačna odredba rezultira činjenicom da je oko 100.000 hektara zemljišta nevidljivo za ulaganja i EU fondove te da na tim površinama jedinice lokalne samouprave i država, po sadašnjem Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, gube 50 posto prihoda.
Pročitajte još:
Naveli su i da je potrebno promijeniti ispunjavanje kriterija omjera uvjetnih grla i površina zemljišta za mljekare i stočare te uvesti učinkovitije i točnije vrednovanje uspješnosti mljekara i stočara.
“Država traži od mljekara i stočara da godinama imaju više stoke nego što imaju zemlje na kojoj proizvode hranu za stoku i tako ih potiče u nesavjesnom poslovanju i riziku kada konkuriraju za državno zemljište”, rekli su.
Dodali su i da žele da se obraslo zemljište u vlasništvu RH namjeni za prodaju uz davanje prednosti susjednom vlasniku/zakupcu u svrhu okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta pod obvezom stavljanja tog zemljišta u funkciju poljoprivredne proizvodnje i da kompletan iznos od prodaje ide u korist jedinica lokalne samouprave.
