Demografska revitalizacija, digitalna transformacija, dekarbonizacija i obrazovanje četiri su procesa ključna za Hrvatsku, istaknuo je predsjednik Vlade Andrej Plenković na The Economist Croatia Business Summitu.
U razgovoru s analitičarkom The Economista za Europu Joan Hoey, Plenković je apostrofirao četiri procesa ključna za Hrvatsku, a na prvom mjestu je demografska revitalizacija. Plenković smatra da je potrebna promjena mentaliteta, s obzirom na stil života koji podupire materijalizam i sebičnost, posljedica čega je i manje djece u obiteljima. Istaknuo je da je Vlada osnovala posebno ministarstvo koje se bavi pitanjem demografije, a također donosi i niz mjera koje bi trebale potaknuti obitelji da imaju više djece.
Nadalje, tu je digitalna transformacija te hvatanje koraka s onim zemljama koje su po tom pitanju ispred Hrvatske, kao i dekarbonizacija, putem ulaganja u obnovljive izvore energije. Naposljetku, ključna su i ulaganja u obrazovanje, rekao je Plenković na ovoj konferenciji.
Kada je konkretno riječ o trećem mandatu njegove Vlade, Plenković je kao prioritete naglasio daljnji rast plaća i mirovina, s ciljem podizanja standarda građana. Napomenuo je i da Vlada u ovoj godini prognozira gospodarski rast od 3,6 posto, inflaciju oko tri posto, dok bi nakon dugo vremena udio javnog duga u BDP-u trebao biti manji od 59 posto.
Početkom prvog mandata njegove Vlade, u listopadu 2016. godine, ukupni BDP je iznosio 47 milijardi eura, dok bi sada trebao doseći oko 86 milijardi eura, što znači da raste brže i od nekih članica koje su duže u Uniji. Naglasak Vlade je upravo na hvatanju koraka, što je brže moguće, sa zemljama članicama Unije iz srednje i istočne Europe, istaknuo je.
Kada je riječ o instrumentu EU sljedeće generacije i na temelju njega donesenog Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), Plenković je istaknuo da je Hrvatska pri vrhu zemalja EU-a po brzini povlačenja tih sredstava, preduvjet čega je ispunjenje raznih indikatora i reformi, što čini u potpunosti i na vrijeme.
Ako sve odradi kako planira, prenosi Hina, Hrvatska bi mogla povući sva sredstva do kraja 2026. godine, kako je to i predviđeno, kazao je Plenković, no napomenuo da to vjerojatno nije slučaj kod većine drugih članica, pa očekuje da bi se moglo dogoditi da nova Komisija taj rok prolongira. Plenković je napomenuo i da je Hrvatska na vrijeme iskoristila kohezijsku financijsku omotnicu 2014.- 2020., tu su i iskorištena sredstva iz Fonda solidarnosti namijenjena obnovi od potresa, a ubrzano povlači i sredstva iz omotnice 2021.-2027.
Hoey, analitičarka The Economista, upitala ga je što se čini po tom pitanju korupcije, ujedno spomenuvši i česte korupcijske skandale u Hrvatskoj. Plenković je rekao da je borba protiv korupcije kontinuirana i kako nitko nema pravo činiti išta protuzakonito.
Prema The Economistu, svjetsko gospodarstvo bi u 2025. trebalo rasti po prosječnoj stopi od 2,6 posto, a europsko znatno sporije od toga, 1,8 posto, no što je ipak više od procjene za ovu godinu od 1,5 posto. Gospodarski rast u Hrvatskoj bi trebao biti znatno iznad prosjeka EU-a, u ovoj i idućoj godini bi trebao iznositi oko tri posto, podržan jačanjem izvoza, kao i snažnim rastom investicija, baziranog na labavljenju monetarne politike i apsorpcije europskih sredstava, navela je Hoey.
Pročitajte još:
S druge strane, kada se promatraju dugoročnije perspektive gospodarskog rasta, upozorila je da se Hrvatska suočava s već spomenutim problemom demografije, kao i relativno niskim razinama ulaganja u istraživanje i razvoj.
Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić je održao predavanje o hrvatskom pristupanju eurozoni, navevši već dobro poznate prednosti tog članstva. Rekao je da bi i zemlje iz hrvatskog susjedstva – Albanija, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Srbija, također mogle očekivati slične efekte usvajanja eura kao svoje valute, što im članstvo u Europskoj uniji čini još atraktivnijim ciljem. Istaknuo je da HNB podupire sve te zemlje na putu u Europsku uniju.
6 Odgovora
Ma nije moguće
Znaci, demografijom se svi moramo pozabaviti. Mislim da nas kao nacije za 100 godina nece biti.
Dobro si napisao.
Pametno govori, demografija je za Hr najvažnija
Da, da, demografija je bitna. A što se radi da se spriječi bijeg mladih iz zemlje? Apsolutno ništa. Samo ih se još više potiče da pobjegnu glavom bez obzira.
Iskreno, ne znam vise sto reci na plenkijeve prijedloge.