Demografska revitalizacija, digitalna transformacija, dekarbonizacija i obrazovanje četiri su procesa ključna za Hrvatsku, istaknuo je predsjednik Vlade Andrej Plenković na The Economist Croatia Business Summitu.
U razgovoru s analitičarkom The Economista za Europu Joan Hoey, Plenković je apostrofirao četiri procesa ključna za Hrvatsku, a na prvom mjestu je demografska revitalizacija. Plenković smatra da je potrebna promjena mentaliteta, s obzirom na stil života koji podupire materijalizam i sebičnost, posljedica čega je i manje djece u obiteljima. Istaknuo je da je Vlada osnovala posebno ministarstvo koje se bavi pitanjem demografije, a također donosi i niz mjera koje bi trebale potaknuti obitelji da imaju više djece.
Nadalje, tu je digitalna transformacija te hvatanje koraka s onim zemljama koje su po tom pitanju ispred Hrvatske, kao i dekarbonizacija, putem ulaganja u obnovljive izvore energije. Naposljetku, ključna su i ulaganja u obrazovanje, rekao je Plenković na ovoj konferenciji.
Kada je konkretno riječ o trećem mandatu njegove Vlade, Plenković je kao prioritete naglasio daljnji rast plaća i mirovina, s ciljem podizanja standarda građana. Napomenuo je i da Vlada u ovoj godini prognozira gospodarski rast od 3,6 posto, inflaciju oko tri posto, dok bi nakon dugo vremena udio javnog duga u BDP-u trebao biti manji od 59 posto.
Početkom prvog mandata njegove Vlade, u listopadu 2016. godine, ukupni BDP je iznosio 47 milijardi eura, dok bi sada trebao doseći oko 86 milijardi eura, što znači da raste brže i od nekih članica koje su duže u Uniji. Naglasak Vlade je upravo na hvatanju koraka, što je brže moguće, sa zemljama članicama Unije iz srednje i istočne Europe, istaknuo je.
Kada je riječ o instrumentu EU sljedeće generacije i na temelju njega donesenog Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), Plenković je istaknuo da je Hrvatska pri vrhu zemalja EU-a po brzini povlačenja tih sredstava, preduvjet čega je ispunjenje raznih indikatora i reformi, što čini u potpunosti i na vrijeme.
Ako sve odradi kako planira, prenosi Hina, Hrvatska bi mogla povući sva sredstva do kraja 2026. godine, kako je to i predviđeno, kazao je Plenković, no napomenuo da to vjerojatno nije slučaj kod većine drugih članica, pa očekuje da bi se moglo dogoditi da nova Komisija taj rok prolongira. Plenković je napomenuo i da je Hrvatska na vrijeme iskoristila kohezijsku financijsku omotnicu 2014.- 2020., tu su i iskorištena sredstva iz Fonda solidarnosti namijenjena obnovi od potresa, a ubrzano povlači i sredstva iz omotnice 2021.-2027.
Hoey, analitičarka The Economista, upitala ga je što se čini po tom pitanju korupcije, ujedno spomenuvši i česte korupcijske skandale u Hrvatskoj. Plenković je rekao da je borba protiv korupcije kontinuirana i kako nitko nema pravo činiti išta protuzakonito.
Prema The Economistu, svjetsko gospodarstvo bi u 2025. trebalo rasti po prosječnoj stopi od 2,6 posto, a europsko znatno sporije od toga, 1,8 posto, no što je ipak više od procjene za ovu godinu od 1,5 posto. Gospodarski rast u Hrvatskoj bi trebao biti znatno iznad prosjeka EU-a, u ovoj i idućoj godini bi trebao iznositi oko tri posto, podržan jačanjem izvoza, kao i snažnim rastom investicija, baziranog na labavljenju monetarne politike i apsorpcije europskih sredstava, navela je Hoey.
Pročitajte još:
S druge strane, kada se promatraju dugoročnije perspektive gospodarskog rasta, upozorila je da se Hrvatska suočava s već spomenutim problemom demografije, kao i relativno niskim razinama ulaganja u istraživanje i razvoj.
Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić je održao predavanje o hrvatskom pristupanju eurozoni, navevši već dobro poznate prednosti tog članstva. Rekao je da bi i zemlje iz hrvatskog susjedstva – Albanija, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Srbija, također mogle očekivati slične efekte usvajanja eura kao svoje valute, što im članstvo u Europskoj uniji čini još atraktivnijim ciljem. Istaknuo je da HNB podupire sve te zemlje na putu u Europsku uniju.