Plavo gospodarstvo Europske unije, koje obuhvaća sve gospodarske aktivnosti temeljene ili povezane s oceanom, morima i obalama, je u dobrom je stanju i pokazuju opći rast u poređenju s 2021. godinom, pokazalo je novo izvješće Europske unije, objavljeno na službenim stranicama.
Ono uključuje i gospodarske sektore kao što su ribarstvo i akvakultura, obalni turizam, pomorstvo, luke i morska obnovljiva energija, kao i sektore u nastajanju poput oceanske energije, plave biotehnologije i desalinizacije prednjače i stvaraju nove poslovne prilike.
Analiza pokazuje da bi, ako se trenutne razine zaštite obale ne podignu, godišnje ekonomske štete od obalnih poplava mogle doseći između 137 i 814 milijardi eura do 2100. prema alternativnim emisijama i scenarijima ublažavanja, naglašavajući ranjivost obalnih zajednica koje žive u EU-u posebno najudaljenije regije.
U plavoj ekonomiji EU, zaposleno je 3,6 milijuna ljudi, što je povećanje od 17 posto u odnosu na 2020. godinu a povećan je i promet za gotovo 624 milijarde eura, što je rast od 21 posto u odnosu na 2020. godinu. Povećana je i bruto dodana vrijednost, za 35 posto odnosno za 171 milijardu eura.
„Godina 2023. označila je značajnu prekretnicu u napredovanju Europske unije svoju agendu održivosti. Europska komisija poduzela je značajne korake u svom paketu politika „Fit for 55” usmjerenom na u smanjenju ugljičnog otiska EU-a, usvajanje ključnih inicijativa poput Fuel EU pomorske uredbe i proširenje EU sustava trgovanja emisijama (EU ETS) na pomorski sektor od siječnja 2024. U 2023. Europska komisija također je usvojila svoj paket o oceanu i ribarstvu, uspostavljajući energetsku tranziciju Partnerstvo u EU ribarstvu i akvakulturi“, istakao je Virginijus Sinkevičius, Povjerenik EU za okoliš, oceane i ribarstvo, u uvodu izvješća.
Ključni sektor istaknut u izvješću je energija oceana, koja je doživjela značajan rast posljednjih godina. EU je predvodnik u razvoju energije valova, plime i morske energije vjetar, s ciljem integriranja ovih obnovljivih izvora u širi energetski krajolik kako bi se zadovoljili njegovi ciljeve obnovljive energije i klimatske ciljeve, navodi se u izvješću.
Unatoč negativnom utjecaju pandemije COVID-19 i skoku cijena energije izazvano ruskom invazijom na Ukrajinu, većina sektora plave ekonomije EU-a poboljšala je svoje gospodarske rezultate, osim obalnog turizma, koji se još uvijek oporavlja. Između 2015. i 2021. došlo je do značajnog povećanja nominalne bruto dodane vrijednosti (BDV) za energiju vjetroelektrana na moru, za 326 posto, brodogradnju za 54 posto, pomorski promet za 29 i morske resurse za 27 posto. Lučke aktivnosti povećane su za 11 posto.
Što se tiče zaposlenosti, obalni turizam također je bio daleko najveći sektor plave ekonomije gdje je razvidan rast od 54 posto. Pomorski promet drugi je najveći sektor plave ekonomije po prometu, generirajući gotovo četvrtinu BDV-a plave ekonomije EU.
Sektor morske obnovljive energije (uglavnom pučinske vjetroelektrane) također je doživio rastuće trendove, s bruto dobiti procijenjenom na 2,4 milijarde eura i BDV-om od 3,3 milijarde eura u 2021., što predstavlja porast od 45 posto u usporedbi s 2020. godinom.
Pročitajte još:
Izvješće pokazuje i da se, unatoč smanjenju potrošnje goriva i emisija CO2 od 25 posto između 2009. i 2021., učinkovitost goriva pogoršala posljednjih godina zbog porasta cijena goriva.
Od 2023. Partnerstvo za energetsku tranziciju za EU sektor ribarstva i akvakulture, inicijativa koju vodi EU, podupire prijelaz sektora na čišće izvore energije, čime se pomaže smanjiti trenutnu ovisnost sektora o fosilnim gorivima, koja ne samo da je ekološki neodrživa, nego je i iznimno osjetljiva na povećanje cijena energije.
2 Odgovora
Jako lijepo
Dobra vijest.