Nakon višemjesečne stanke Ekonomski institut Zagreb (EIZ) ponovno je objavio vrijednost OVI indeksa koji prati dinamiku kretanja na hrvatskom tržištu rada, a indeks za rujan upućuje na kontinuirano i postupno hlađenje potražnje za radom.
Do stanke u objavljivanju je došlo zbog metodološkog usklađivanja i formiranja nove baze podataka.
Pogled na trend seriju, koja je očišćena od sezonskih i kratkoročnih oscilacija, pokazuje polagani pad tijekom cijele 2026. godine, pa se vrijednost indeksa spustila s razina iznad 100 bodova početkom godine na 94 boda u rujnu.
Tezu o usporavanju potvrđuju i novi rujanski podaci. U rujnu je OVI indeks zabilježio pad od 14,9 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.
“Analiza desezoniranih vrijednosti pokazuje sličan smjer kratkoročnih kretanja. Nakon blagog oporavka u kolovozu, desezonirana vrijednost indeksa u rujnu bilježi pad u odnosu na prethodni mjesec, i to u iznosu od 4,9 posto. Promatramo li širu kvartalnu dinamiku kroz desezonirane podatke, treće tromjesečje završilo je u minusu od 1,4 posto u odnosu na drugo tromjesečje ove godine. S obzirom na to da je desezonirani indeks padao u dva od tri mjeseca trećeg tromjesečja, odnosno u srpnju i rujnu, to dodatno učvršćuje sliku o promijenjenoj dinamici na tržištu rada.
Ovakvo popuštanje potražnje sugerira stabilizaciju zapošljavanja i vjerojatno odražava smanjenje mobilnosti radne snage, kao i zasićenje nakon snažnih ciklusa zapošljavanja iz prethodnih godina”, ocjenjuju stručnjaci EIZ-a.
Foto: Stockcake.com
Kako se pojašnjava, kod prvih pet najtraženijih zanimanja došlo je u godinu dana do određenih promjena.
“Prodavač i skladištar zadržali su svoje pozicije kao prvo i drugo najtraženije zanimanje. Knjigovođe su se sa četvrtog mjesta popele na treće, dok su konobari s trećeg pali na četvrto mjesto. Na peto mjesto probili su se vozači istisnuvši pritom kuhare koji su tu poziciju držali prije godinu dana. S obzirom na to da je indeks zabilježio smanjenje potražnje, najveći negativan doprinos ukupnom godišnjem padu od 14,9 posto imali su oglasi za konobare (-1,3 postotna boda), građevinske radnike (-0,9 postotnih bodova), referente (-0,8 postotnih bodova) te inženjere građevine (-0,7 postotnih bodova).
Najveći pad na ljestvici najtraženijih zanimanja zabilježili su oglasi za građevinske radnike koji su pali za šest mjesta, odnosno a 14. na 20. poziciju. S druge strane, najveći skok na ljestvici, i to za po tri mjesta naviše, ostvarilo je nekoliko zanimanja: serviseri s 10. na 7. mjesto, auto serviseri s 19. na 16., farmaceuti s 20. na 17., ekonomisti s 25. na 22. te učitelji s 34. na 31. mjesto.”, pokazuju rezultati analize.
U rujnu se udio oglasa u kojima se traži visoka razina obrazovanja povećao za 2,1 postotni bod, dok su se udjeli oglasa u kojima se traže niska i srednja razina obrazovanja smanjili za 1,7, odnosno 0,3 postotna boda. Sve su razine obrazovanja u rujnu imale negativan doprinos ukupnom broju oglasa.
Trend smanjenja udjela oglasa u kojima se nudi zaposlenje na određeno uz istovremeno povećanje udjela oglasa u kojima se nudi zaposlenje na neodređeno i dalje je izražen. U rujnu je 75,9 posto oglasa nudilo ugovor na neodređeno, što je 15,8 postotnih bodova više nego godinu dana ranije, a 19,3 posto zaposlenika tražilo se uz ugovor na određeno što predstavlja smanjenje od 16,3 postotna boda u odnosu na rujan prošle godine.
“Sve su regije u rujnu zabilježile pad broja oglasa na godišnjoj razini. Prednjači Južni Jadran s padom od 24,8 posto, a slijede Sjeverni Jadran s 13,9 posto te Središnja Hrvatska sa 6,3 posto. Istočna Hrvatska zabilježila je najblaži pad od tek 1,8 posto. Promatramo li jadranske regije zajedno, pad za cijeli Jadran ukupno iznosi 19,8 posto. S obzirom na to da je udio Središnje Hrvatske u ukupnom broju oglasa porastao sa 68 na 75 posto, njezin doprinos ukupnom padu iznosio je 4,3 postotna boda. Zanimanja koja su imala najveći negativan doprinos stopi pada indeksa u Središnjoj Hrvatskoj bila su referenti, inženjeri građevine, konobari te građevinski radnici. Što se tiče Jadrana, najveći negativan doprinos padu broja oglasa očekivano su imali konobari, kuhari te hotelijeri i ugostitelji”, ističe se u objavi iz EIZ-a.
Pročitajte još:
OVI (Online Vacancy Index) je mjesečni indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta razvijen na EIZ-u u suradnji s portalom MojPosao. Svrha indeksa je pružanje pravodobnih informacija o trenutačnom stanju potražnje za radom. OVI indeks izrađuje se jednostavnim prebrojavanjem broja jedinstvenih novih oglasa čiji rokovi prijave završavaju u mjesecu za koji se indeks izračunava.
EIZ pojašnjava da je od kolovoza 2025. godine došlo do strukturnog loma u seriji podataka uslijed promjene poslovne politike portala, što je rezultiralo smanjenim obuhvatom kroz prestanak prakse prenošenja dijela besplatnih oglasa i posljedično manjim ukupnim brojem oglasa. Kako bi se zadržala analitička vrijednost i dugoročna usporedivost indeksa, povijesni podaci od siječnja 2005. do srpnja 2025. ekonometrijski su harmonizirani i spušteni na novu razinu. Zbog te promjene formirana je i nova baza indeksa koja je prosjek od rujna 2025. do kolovoza ove godine.
