Ove godine je Hrvatska dobila sedam novih investicijskih fondova: Teški su 157 milijuna eura

Freepik.com
Glavni trendovi na tržištu investicijskih fondova u Hrvatskoj, Foto: Freepik.com/Ilustracija

Nakon pozitivne 2023. godine, oporavak neto vrijednosti imovine otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom (UCITS fondova) u Hrvatskoj nastavio se i u prvom tromjesečju 2024. godine.

Imovina im je na kraju ožujka iznosila 2,57 milijardi eura što je 12 posto više u odnosu na kraj 2023. godine. Najveći udio u povećanju imovine odnosi se na novoosnovane novčane fondove koji su porasli za 187 milijuna eura. Nastavlja se i trend osnivanja fondova s dospijećem, pokazala je analiza hrvatske Agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA).

Od početka godine s radom je započelo sedam fondova, ukupne imovine od 157 milijuna eura. Prosječni prinosi u 2024. po svim vrstama fondova su pozitivni, pri čemu dionički fondovi u prosjeku bilježe najviše prinose, a slijede ih mješoviti te novčani i obveznički fondovi. Jedna od većih novosti na hrvatskom tržištu je povratak novčanih investicijskih fondova. Novčani fondovi koriste se kao kratkoročni instrument upravljanja gotovinom, nudeći visoku razinu likvidnosti, diversifikacije te stabilnu vrijednost uložene glavnice uz tržišno utemeljene prinose. Njihova specifičnost leži u kombinaciji ciljeva i vrste imovine u koju ulažu. Ciljevi su novčanih fondova da ponude prinose u skladu sa stopama na tržištu novca i/ili da očuvaju vrijednosti ulaganja“, navedeno je u HANFA-inom izvješću.

Ostvarenja tih ciljeva nisu zajamčena te se ulaganje u novčane fondove razlikuje od ulaganja u depozite, a postojeći rizik gubitka glavnice snosi ulagatelj, ali ih novčani fondovi nastoje ostvariti ulaganjem u kratkoročnu i vrlo likvidnu imovinu. Na našem tržištu trenutno posluju tri takva fonda, čija ukupna imovina na kraju ožujka ove godine prelazi 211 milijuna eura.

Na našem tržištu aktivan je i 41 fond s fiksnim dospijećem odnosno fondova fondovi sa zaštićenom glavnicom, kao najrašireniji oblik ove vrste fondova. Njihova ukupna imovina je preko 610 milijuna eura, što čini otprilike 24 posto imovine svih UCITS fondova. Zaštita glavnice najčešće se postiže ciljanom strukturom ulaganja, iako postoje i druge investicijske strategije.

Freepik.com
Investiranje, Foto: Freepik.com

Prilike i izazovi digitalnih platformi

Digitalizacija i dalje mijenja distribuciju UCITS fondova, s naglaskom na digitalne platforme i online kanale, a sve kako bi se unaprijedio angažman ulagatelja i pojednostavio pristup proizvodima.

Digitalni distribucijski kanali proširili su doseg financijskih proizvoda ulagateljima, navodi se u HANFA-inom izvješću, posebno među tehnološki osviještenim malim ulagateljima. Financijske usluge i dalje oblikuju digitalne tehnologije i inovacije, a posebno se među mladima primjećuje interes za digitalne posrednike.

Iako digitalizacija donosi brojne prednosti, poput praktičnosti i mogućnosti prilagođenih usluga, određene značajke nose i neke rizike.

„Digitalne platforme mogu ponuditi tradicionalna ulaganja uz rizične, spekulativne proizvode uključujući i kriptoimovinu. Sve veća upotreba društvenih mreža, u nekim slučajevima izravno dostupnih u aplikacijama za digitalno trgovanje, uključuje rizik od toga da ulagatelji donose nesvjesne odluke na temelju pristranih ili pogrešnih informacija. Osim toga, fenomen utjecajnih osoba u području financija na društvenim mrežama povećava rizik da se preporuke daju mimo primjenjivih pravila. Europska i nacionalna nadzorna tijela u nadolazećem razdoblju posebno će usmjeriti pozornost na ove rizike“, navode iz HANFA-e.

HANFA primjećuje i da se tempo osnivanja UCITS fondova s naglaskom na promicanje okolišnih ili socijalnih čimbenika, odnosno održivih ulaganja usporio. U 2023. i od početka 2024. društva koja već upravljaju takvim fondovima osnovala su samo nekoliko novih fondova takvog profila, a društva koja dosad nisu upravljala takvim fondovima se na to u međuvremenu nisu ni odlučila. Ovaj je trend usklađen s trendovima u Europskoj uniji.

Građanima se savjetuje, da kod ulaganja vode računa da odaberu onaj financijski proizvod koji će im najviše odgovarati te da potraže profesionalni savjet. Sugeriraju i da nikad ne ulažete u proizvode koje ne razumijete te da vodite računa kad će vam trebati uloženi novac.

„Ako će vam višak novčanih sredstava trebati u kraćem roku, ulažite u likvidniju imovinu (lako unovčivu). Izbjegavajte efekt krda; ako svi kupuju neku dionicu ili financijski proizvod to ne znači da i vi to morate napraviti. Povijesno dobri rezultati ili povrati nisu garancija za buduće povrate. Ne zaboravite da su financijska tržišta volatilna i ne možete točno predvidjeti sve što će se na njima dogoditi“, kažu u HANFA-i.

Bitna je, ističu iz HANFA-e, i diversifikacija odnosno da se ne ulaže planirani iznos u isti financijski proizvod.

10 Odgovora

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari