Obrtnici trebaju veći prag do ulaska u sustav PDV-a

Mlada obrtnica Leonarda Svinjarić svoj obrt za usluge „Beauty Room by LS“ u Samoboru otvorila je tijekom prošle godine. Prvu godinu rada ocjenjuje dobrom – zadovoljna je odzivom klijenata, ali ističe da je kao mlada poduzetnica imala brojne izazove u radu, koje svako od obrtnika treba savladati.

Svaka promjena poreznih i financijskih zakona, te promjene u cijenama nabavnih materijala i drugi poremećaji na tržištu, malim obrtnicima su, kaže, veliki izazov.

„Moj obrt radi tek godinu dana. Samim poslom i klijentima sam zadovoljna. Dosta je toga što morate savladati kao mali obrtnik u financijskom smislu, te je nama svaka promjena zaista velika. Radim relativno kratko, ali potencijalni ulazak u sustav PDV za obrte poput mene svakako bi bio novi veliki izazov“, kaže Svinjarić.

Upravo zbog inflacije i rasta cijena brojne njene kolege obrtnici koji nisu u sustavu PDV-a strahuju da bi mogli prijeći prag od 40 tisuća eura i na taj ući u sustav PDV-a. To bi moglo onda dovesti i do povećanja cijena usluga. Upravo zato, brojne udruge poduzetnika i obrtnici u Hrvatskoj pokrenuli su inicijative da se ovaj prag promijeni.

No, u ovoj bitci nisu sami. Hrvatska obrtnička komora (HOK) upućuje kontinuirane zahtjeve od 2019. godine Ministarstvu financija i Središnjem uredu Porezne uprave za povećanjem praga za ulazak u sustav PDV-a, i to na 50.000 eura.

Takav prag je, pojašnjavaju za Financije.hr, u Sloveniji, Danskoj i Slovačkoj, a veće pragove imaju Italija, Irska, Francuska, Češka, Danska, Poljska, ali i Švicarska i UK. Većina njih ima i manje stope PDV-a nego Hrvatska, koja je trenutno među četiri zemlje u EU s najvećom stopom, rame uz rame s Danskom, Švedskom i Mađarskom.

„Direktiva EU-a omogućuje da od 1. siječnja 2025. godine zemlje članice mogu postaviti prag za ulazak u sustav PDV-a do 85.000,00 eura, što vidimo kao prvi mogući datum da se ipak promijeni trenutni prag. Smatramo da je prijedlog HOK-a realan, upravo iz razloga kako bi se utjecalo na cijene i inflaciju. Slikovito, obrtnik koji nije u sustavu PDV-a, na primjer frizer, naplaćuje svoju uslugu 10 eura. Kad mora ući u sustav PDV-a, njegova usluga automatski „poskupljuje“ na 12,50 eura. Međutim, dodatno, zbog promjene načina oporezivanja, obrtniku se povećava iznos mjesečnih doprinosa, poreza, materijalno-financijske evidencije i slično, što se „prevaljuje“ na kupca, pa govorimo o povećanju cijene usluge recimo na 15 eura, a da obrtniku ne ostaje ništa više novaca, dok se dodatno financijski i administrativno povećavaju njegove obveze. U slučaju povećanja praga za ulazak u sustav PDV-a, porezna davanja neće utjecati na povećanje cijena“, ističu iz HOK-a za Financije.hr.

Navode i da su Ministarstvo financija i Središnji ured Porezne uprave upoznati sa zahtjevom HOK-a o povećanju praga za ulazak u sustav PDV-a, a u slučaju da se udovolji tom zahtjevu otvorio bi se još jedan razred za paušalno oporezivanje.

„Izuzetno je važno naglasiti da paušalni način oporezivanja, osim što pozitivno utječe na životni standard građana, administrativno rasterećuje ne samo poduzetništvo nego i Poreznu upravu, što ocjenjujemo vrlo pozitivno. Nadalje, putem e-Savjetovanja, na naš ponovni upit za povećanje praga za ulazak u sustav PDV-a, Ministarstvo financija odgovorilo je da će se upravo zbog usklađivanja s Direktivom Vijeća (EU) 2020/285 mijenjati odredbe Zakona o porezu na dodanu vrijednost u vezi posebnog postupka oporezivanja za male porezne obveznike, te da će se u okviru tih izmjena razmatrati i potreba za promjenom visine praga za upis u registar obveznika PDV-a“, najavili su u HOK-u.

Podsjećaju i da u je Hrvatskoj trenutno registrirano nešto manje od 80 tisuća paušalnih obveznika, a njih oko 60 tisuća su upravo obrtnici.

Upravo zato očekuju da nadležno ministarstvo uzme u obzir sve mogućnosti kako bi nastavilo reforme s ciljem daljeg poreznog rasterećenja, te da uvaže njihov zahtjev u najvećoj mogućoj mjeri, baš kao što je početkom godine prihvaćena njihova inicijativa za izmjene Pravilnika o fiskalizaciji u prometu gotovinom.

Ovim novim Pravilnikom od 3. siječnja 2024. godine, povećani su pragovi blagajničkog maksimuma i to za mikro subjekte i fizičke osobe s dosadašnjeg iznosa 1.327,23 eura na 2.000,00 eura; za male subjekte sa 6.636,14 eura na 7.000,00 eura, za srednje subjekte s 10.617,82 eura na 12.000,00 eura. Također je povećan i maksimum za subjekte koji prelaze mjerila koja određuju malo gospodarstvo s 13.272,28 eura na 15.000,00 eura.

 „Višekratno smo tražili povećanje ovih pragova, kako bi se obrtnicima i ostalim poduzetnicima olakšalo poslovanje, te zahvaljujemo Ministarstvu financija na prihvaćenom prijedlogu i značajnom povećanju pragova upravo za mikro subjekte i obrtnike“, komentirao je predsjednik HOK-a, Dalibor Kratohvil.

Veći prag posebno je značajan kod svih obrtnika ili poduzetnika koji posluju putem više poslovnih prostora, te se blagajnički maksimum odnosi na sve njih zajedno, osim kod velikih subjekata, kod kojih se iznos blagajničkog maksimuma odnosi na svaki poslovni prostor.