Obnovljivi izvori energije sve važniji za razvoj novih proizvoda

Percipirani utjecaj zelene tranzicije na trenutačno poslovanje ispitan je kroz samoprocjenu utjecaja zelene tranzicije na skali od izrazito negativnog do izrazito pozitivnog faktora u trenutnom poslovanju, navodi se u istraživanju “Analiza spremnosti hrvatskih poduzeća na zelenu tranziciju za klimatsku neutralnost 2023”, koju su radili Hrvatska gospodarska komora i konzultantska tvrtka Apsolon.

Svega 5,6 posto odnosno 3,8 posto ispitanika zelenu tranziciju percipira negativno odnosno slabo negativno, dok je pozitivno percipira njih 47,5 posto, a izrazito pozitivno 14,4 posto. Slabo pozitivno je vidi 18,1 posto ispitanika.

Kako se navodi u istraživanju, deset posto ispitanika smatra da zelena tranzicija neće imati utjecaj na njihovo poslovanje, dok samo 0,6 posto ispitanika zelenu tranziciju percipira izrazito negativno.

U odnosu na istraživanje iz 2021. iz uporedne analize može se primijetiti veliki pozitivan pomak u percepciji zelene tranzicije, budući da više od 60 posto ispitanika zelenu tranziciju vidi izrazito pozitivno ili pozitivno, dok je 2021. godine to činilo nula posto ispitanika.

Kao glavni razlog ispitanika koji zelenu tranziciju ne percipiraju pozitivno navode se visoki troškovi ulaganja u odnosu na povrat uloženog (64,5 posto ispitanika). Nadalje, 12,9 posto ispitanika smatraju kako ne posjeduju dovoljno znanja u tom području, a 9,7 posto jednostavno nije zainteresirano za ulaganja takvog tipa, navodi se u istraživanju.

Kao ostale razloge ispitanici su istakli ograničenost mogućnosti prelaska na zelenu tehnologiju s obzirom na djelatnost koju njihovo poduzeće obavlja.

Što se tiče udjela u korištenju izvora obnovljive energije, rezultati su ohrabrujući. Naime čak 31,4 posto ispitanika bi povećalo udio, a najvažnija komponenta bila je povećanje energetske učinkovitosti kroz ulaganje u infrastrukturu, s 22,9 posto.

Nju slijedi ulaganje i razvoj novih usluga i proizvoda u skladu sa zelenom tranzicijom, koju je izabralo 15 posto ispitanika, dok su kao najmanje bitne strateške komponente izabrane ulaganje u nove inovacije i nove tehnologije (14,4 posto), te digitalizacija koja će omogućiti veću operativnu i energetsku učinkovitost (13,1 posto).

Visoki troškovi poslovanja su kod 45,5 posto ispitanika glavni razlog ulaganja u povećanje energetske učinkovitosti kroz ulaganje u infrastrukturu. Drugi najčešći razlog je neodrživost poslovanja u budućnosti ako se odgodi ulaganje, što je potvrdilo 24,2 posto ispitanika, dok je 18,2 posto ispitanika stavilo naglasak na loše stanje infrastrukture.

Čak četiri petine ispitanika navelo je da namjeravaju razvijati tehnologije vezane uz obnovljive izvore energije, dok su tehnologije za dekarbonizaciju energetskog sektora bile odabir dvije petine ispitanika, pokazalo je ovo istraživanje.

“Manje popularne bile su tehnologije pohranjivanja energije (ovu alternativu izabralo je 20 posto ispitanika) i tehnologije vezane za vodikovu ekonomiju (15 posto ispitanika), te tehnologije iz područja dekarbonizacije prometa (15 posto ispitanika). Drugi odgovori koje su ispitanici naveli kao tehnologije koje namjeravaju razvijati su tehnologije iz sfere obrade otpada, kao i CCS (Carbon Capture and Storage) tehnologije”, navodi se u analizi.

Kada je riječ o glavnim područjima za razvoj novih proizvoda i usluga u skladu sa zelenom tranzicijom, sudionici istraživanja složili su se s time kako su najatraktivnija područja obnovljivi izvori energije (61,9 posto) i dekarbonizacija prometa (33,3 posto). Kao sljedeće područje razvoja novih proizvoda i usluga odabran je sektor vodikove ekonomije koji je izabralo 14,3 posto ispitanika.

Sudionici su najmanje birali sektore pohranjivanja energije (9,5 posto), dok područje dekarbonizacije energetskog sektora nije izabrao niti jedan sudionik. Od ostalih odgovora, samo je jednom odabrano usklađenje poslovanja s novim zakonima i direktivama, navodi se u ovom istraživanju.