Novotny: Hrvatska ekonomija nikad nije bila u boljem stanju, ali i dalje zabrinjava javni sektor

Standard&Poor’s je objavio kreditni rejting država za rujan 2023. godine, a Hrvatska se po ovom kriterijumu nalazi na 22. mjestu u Europi. Na vrhu liste nalazi se Norveška, nakon koje slijede Švedska, Danska i Njemačka, a ispred Hrvatske nalaze se i Češka te Slovenija koje su na dvanaestom, odnosno trinaestom mjestu.

Što se tiče ostalih zemalja bivše Jugoslavije, na samom začelju nalaze se BiH i Crna Gora koja je posljednja, dok su Srbija i Sjeverna Makedonija također među zadnjih pet.

“To je još uvijek slabo, ako se usporedimo sa Slovenijom, Češkom ili Slovačkom koje su već prešle u A kreditni rejting. Hrvatska se penje po tim rejting stepenicama, za što je jako važan bio ulazak u europodručje. Suprotno nekom raširenom mišljenju prema kojem to predstavlja samo zamjenu novca, europska monetarna unija je nakon Grčke zapravo postala i fiskalna unija. Ima jasno određen set pravila oko upravljanja fiskalnim politikama i neodgovorne fiskalne politike se više ne dozvoljavaju”, komentirao je za Financije.hr ekonomski analitičar Damir Novotny.

Rejting agencije S&P i Fitch, ističe Novotny, ocijenile su da Hrvatska u kontekstu institucionalnog okvira europske monetarne unije ima dobre perspektive.

Premijer Andrej Plenković kazao je kako Hrvatsku do najvišeg kreditnog rejtinga “dijeli tek jedna mala stepenica”.

“Na stranu politička retorika, ali ako gledamo trend to se može dogoditi. Hrvatska ekonomija u svojoj stoljetnoj povijesti nikada nije bila u boljem stanju. Još uvijek je veliki problem pretežiti utjecaj turizma i turističkog sektora na ekonomska kretanja, ali moramo reći da je malo i srednje poduzetništvo ozdravilo”, smatra Novotny.

On ističe i nevjerojatan rast IT sektora.

“Prije deset godina je bilo nezamislivo da Hrvatska može imati dva jednoroga, kompanije koje vrijede više od milijardu dolara, a nastale su relativno nedavno. U privatnom sektoru vidimo vrlo dobre trendove, ali i dalje zabrinjava javni sektor koji je neproduktivan i kritično opterećen korupcijom”, smatra Novotny.

Problem je, navodi naš sugovornik, i to što Vlada i jedan dio javnosti nisu spremni nastaviti s privatizacijom koja bi mogla riješiti te probleme. Kao primjer je uzeo HEP koji “se mora razvijati kao energetska kompanija uz pomoć privatnih investitora”.

“Rast kreditnog rejtinga i penjanje po tim stepenicama je direktna posljedica kvalitetnijeg institucionalnog okvira EU i europske monetarne unije. Politike naše Vlade bile su usmjerene prema prilagođavanju, a rijetko su bile proaktivne. Dapače, kada su i bile proaktivne donosile su više štete nego koristi. Rast kreditnog rejtinga znači da će Hrvatska biti interesantna stranim ulagačima, kako financijskim tako i onima koji otvaraju pogone. Fascinantan primjer je direktno ulaganje američke tvrtke Jabil u Osijeku koja će otvoriti 2.500 radnih mjesta, kao i ulaganje Porschea u Rimac grupu. Svega toga ne bi bilo da nismo članica EU i europske monetarne unije”, zaključio je Damir Novotny.