Nove kvote za izlov iz Baltičkog mora, dosadašnja provedba EU zakonodavstva – neuspješna

Europska komisija je predložila smanjenje kvota za izlov bakalara, lososa i papalina u Baltičkom moru za 2025. godinu, zbog, kako navodi, teške situacije s populacijom tih ključnih riba u tim vodama.

Potpredsjednik Europske komisije, Maroš Šefčovič, naveo je u priopćenju da je unatoč naporima za obnavljanje riblje populacije zabrinut zbog lošeg stanja ribljeg fonda u Baltičkom moru, koje je i najzagađenije more u Europi.

„Trenutna situacija je teška za ribare jer su nekada važni komercijalni stokovi (zapadni i istočni bakalar; zapadna i središnja haringa; papalina; i losos u južnom Baltičkom moru i rijekama) podložni različitim pritiscima koji su doveli do degradacije Baltičkog mora. bioraznolikosti, kao što su visoki unos hranjivih tvari i stalno visoke razine kontaminanata. Ti uzroci stresa dijelom proizlaze iz neuspjeha u provedbi zakonodavstva EU-a. Nadalje, znanstveni savjeti također prepoznaju učinak pogrešnog izvješćivanja o ribolovu, ali ga se ne može kvantificirati. Pogrešno izvješćivanje potencijalno dovodi do skrivenog prelova“, priopćeno je iz Europske komisije.

Zato su predložene nove kvote – izlov bakalara u zapadnom i istočnom Baltiku trebao bi se smanjiti za 73 posto, odnosno za 68 posto u odnosu na 2024. godinu. Izlov papalina trebao bi se smanjiti za 42 posto.

Ograničenja izlova lososa u Finskom zaljevu smanjit će se za 20 posto, dok će se izlov lososa u glavnom bazenu Baltičkog mora dodatno smanjiti za 36 posto. Izlov haringe u zapadnom Baltiku trebao bi se smanjiti za 50 posto, ali je Komisija predložila povećanje ograničenja njezina ulova u središnjem Baltiku za 108 i za deset posto u Riškom zaljevu.

„Osim rizika od pretjeranog izlova, riblji fond u Baltiku također je ugrožen zbog ekoloških problema. Gubitak bioraznolikosti, klimatske promjene i povišene razine zagađivača poput smeća i farmaceutskog otpada predstavljaju prijetnju ribljem fondu“, stoji u priopćenju na službenoj stranici Komisije.

Komisija je objavila i da se ovi prijedlozi temelje na znanstvenoj analizi Međunarodnog vijeća za istraživanje mora (ICES). Ograničenja ulova zatim se dijele u nacionalne kvote kojima se određuje koliko ribe neka država članica EU-a smije uloviti.

Na temelju ovih prijedloga zemlje EU će donijeti konačnu odluku o određivanju maksimalnih količina najvažnijih komercijalnih vrsta riba koje se mogu loviti u slivu Baltičkog mora. Vijeće će ispitati prijedlog Komisije s ciljem njegovog usvajanja na sastanku 21. i 22. listopada 2024.

Prijedlog ribolovnih mogućnosti dio je pristupa Europske unije za prilagodbu razina ribolova dugoročnim ciljevima održivosti, koji se nazivaju maksimalni održivi prinos (MSY), kako su se dogovorili Europski parlament i Vijeće u Zajedničkoj ribarstvenoj politici.