Nova Vlada počela je s reformama: Zasad su samo birokratske

Potkraj prošlog radnog tjedna, sa 79 glasova zastupnica i zastupnika u Hrvatskom saboru izglasano je povjerenje novoj Vladi koju će predvoditi premijer Andrej Plenković. 

Promjene su krenule već od prvog tjedna, no za sada samo one proceduralne i birokratske – poput promjene imena Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja u samo – Ministarstvo gospodarstva.

„Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije preuzima poslove iz djelokruga dosadašnjeg Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja koji se odnose na zaštitu okoliša, zaštitu prirode i vodno gospodarstvo te opremu, pismohranu i drugu dokumentaciju, sredstva za rad, financijska sredstva, prava i obveze, kao i državne službenike i namještenike zatečene na obavljanju preuzetih poslova, uključujući rukovodeće državne službenike koje je imenovala Vlada Republike Hrvatske.“, poručeno je nakon formiranja Vlade RH.

Financije.hr podsjećaju na očekivanja investitora i poduzetnika u vezi nove vlasti.

Smanjenje nameta i veće samozapošljavanje

Član Nadzornog odbora Udruge glas poduzetnika profesor Boris Podobnik očekuje da političari koji dobiju vlast budu dugoročni vizionari i stratezi, a ne samo za razdoblje svoga mandata te da ne gledaju samo BDP Hrvatske kad ocjenjuju rezultate i uspješnost.

„Ja bih odmah maksimalno reducirao što više parafiskalnih nameta, a HOK i TZ učinio tržišnima ili rapidno smanjio njihove članarine. Obrtima bih povećao prag ulaska u sustav PDV-a na barem 60,000 eura i tako bih potaknuo da se što više ljudi samozaposli. Smanjio bih porez na usluge na nekih 13 posto jer smo turistička zemlja, a porez na hranu smanjio bih na 5 posto, kao što to imaju neke zemlje koje su tako suzbile inflaciju. Naime zna se da je inflacija kod siromašnih, posebno umirovljenika, puno veća od službene jer oni više troše na hranu.“, predložio je Podobnik.

Također bi ukinuo plaćanje poreza na dobit ako se ona reinvestira jer tada poduzetnik ne stavlja novac u svoj džep već jača svoju firmu i najčešće povećava zaposlenost.

Uvođenje digitalizacije da prati smanjenje birokracije, obrazovanje potrebe tržišta

Poduzetnici bi također željeli da uvođenje digitalizacije u državne službe prati i smanjenje birokracije, kao što se to događa u suvremenim i normalnim zemljama.

Prema Podobniku prvi izazov je starenje stanovništva, jer sad na jednog umirovljenika imamo 1,3 zaposlena što je neodrživo i jasno nikako ne može ostvariti dobre mirovine. 

„Nova vlast treba maksimalno motivirati vitalnije umirovljenike da ostanu u radnom odnosu i ne plaćaju ništa državi ili što manje. Volio bih da nova vlast  umirovljenicima omogući da što više ostaju u tržištu rada, dakle i  nakon odlaska u mirovinu, jasno na puno lakšim poslovima pri čemu po meni ne bi ništa izdvajali za mirovinsko i zdravstveno. Na taj način bi što više umirovljenika izvukli iz siromaštva.“, ustvrdio je.

„Od nove vlade očekujem da pospješi uvjete za jačanje poljoprivrede i industrije i potiče startupove u novim tehnologijama jer ne smijemo rast bazirati toliko na uslugama. Kratkoročni je najveći izazov ako se razbukta rat na Bliskom istoku pa Iran zatvori Hormuški tjesnac i cijena goriva ode u nebo. Zato očekujem da država što više ubrza izdavanje dozvola za solare i tako pospješi zelenu tranziciju.“, zaključio je Podobnik iz UGP-a.

Povoljnija pravosudna, porezna i birokratska klima za investitore

Davorin Štetner, predsjednik Hrvatske mreže poslovnih anđela i investitora CRANE, za Financije.hr je prvo upozorio na stav spomenute udruge, ogradivši se od ikakvog politiziranja u nečiju korist.

Kao i iz UGP-a i u CRANE-u se zalažu za transformaciju nekih državnih agencija, bolje i efikasnije pravosuđe, manje poreze i smanjenje birokracije te stvaranje povoljnije klime za daljnje investicije.

„Osim jačanja povoljne klime za investicije potrebna nam je stabilnost i konzistentnost poreznog sustava i pravila. Odnosno da nema iznenadnih promjena koje investitorima stvaraju nemogućnost dugoročnog planiranja. Mi se zalažemo čvrsto za unaprjeđenje pravosudnog sustava koji mora postati okvir koji štiti investitora. Kao najveću prepreku većem broju investicija investitori su upravo identificirali nepovjerenje u pravosudni sustav.“, naveo je Štetner.

„Potrebna je kompletna redefinicija sustava prostornog planiranja i građevinskih dozvola i ovlaštenja po uzoru na najuspješnije države svijeta u razvoju greenfield investicija.“, naveo je kao primjer.

Također, u CRANE-u žele vidjeti transformaciju HGK u hrvatski “Companies house” po uzoru na Ujedinjeno Kraljevstvo.

„Svjedoci smo da se i za najsitniju promjenu u sudskome registru danas čeka ponekad i više od osam mjeseci. Smatramo da je to za poduzetnike apsolutno neprihvatljivo. Davanjem ovlasti nad sudskim registrom Hrvatskoj gospodarskoj komori rasteretilo bi se pravosudni sustav te značajno ubrzalo navedene izmjene i promjene koje su sastavni element poslovne klime, a HGK pružilo priliku da uspostave samoodrživ i efektan sustav na korist gospodarstva.“, zaključno je poručio Štetner.

Energetska neovisnost, nastavak suradnje s EU i rješenje stambenog pitanja

Bivši ministar gospodarstva Davor Štern kazao je za Financije.hr da plinovodi koji idu prema Mađarskoj više služe za osiguranje opskrbe u Mađarskoj nego u Hrvatskoj pa zato ne pomažu Hrvatskoj da bude energetski neovisna.

“Plinovodi su svakako dio mrežne infrastrukture energetike i oni su dobrodošli ako imaju svoju funkciju. Kako bi Hrvatska bila više energetski neovisna treba obuhvatiti sve izvore energije, a prvenstveno mislim da treba formirati novu energetsku kompaniju koja bi bila u vlasništvu Hrvatske. To bi nam onda jamčilo jednu sustavnu energetsku neovisnost i poboljšanje sadašnje situacije”, naglasio je bivši ministar gospodarstva.

Stefanie Ziska, direktorica Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore u razgovoru za Financije.hr je podsjetila korist od ulaska u EU i suradnje sa članicama.

„Mi, kao gospodarska organizacija u Hrvatskoj, od buduće vlade očekujemo kontinuitet uspješne suradnje te jednaku kvalitetu odnosa koja je prisutna više od trideset godina. Zbog novih geopolitičkih okolnosti i skraćivanja globalnih lanaca, njemačke tvrtke su posebno zainteresirane za nove poslovne prilike u bližem susjedstvu – Hrvatskoj. Brojna networking događanja, matchmaking platforme i delegacijska putovanja su organizirana od strane Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore.”, istaknula je Ziska.

Martina Naletilić, licencirana agentica iz agencije Sky nekretnine, smatra da je nužna što skorija intervencija države, odnosno lokalnih jedinica na području tzv. priuštivog stanovanja jer građani žive od prosječnih primanja koja nisu dovoljna.

“Tržište je slobodno, dinamično, dugoročno nepredvidivo i mislim da upravo ta tijela imaju obvezu svojim građanima omogućiti pravo na adekvatan životni prostor te ih na neki način zaštititi od turbulencija na tržištu. Pokazatelj koliko je taj problem aktualan je činjenica da su neke političke stranke upravo rješavanje stambenog pitanja za svakog građanina odredile kao jednu od najvažnijih okosnica svoje predizborne kampanje”, rekla nam je Naletilić.

Imamo rast, treba nam i razvoj

„Mi već desetljećima, iz mandata u mandat, ponavljamo priču što bi trebalo, ali u praksi ostajemo na plitkim, kozmetičkim reformama, a da one suštinske, koje bi Hrvatskoj trebale osigurati rast i razvoj – nemamo. Nesporno je da mi u Hrvatskoj imamo rast, ali nemamo razvoj, a to je jedan od problema u gospodarstvu.“, izjavio je za Financije.hr ekonomski analitičar i profesor ekonomske grupe predmeta na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, prof.dr. Luka Brkić. 

Problem hrvatskog gospodarstva je ukupna faktorska produktivnost, odnosno pitanja obrazovanja, inovacija, pitanje alokacijske učinkovitosti ili u jednom pojmu – koncepta političke ekonomije Hrvatske, kojima pristupamo površno ili nikako, što je veliki problem već desetljećima.

“Čak i kad se tumače podaci o stopama rasta, vidljivo je da su veći od prosjeka eurozone, ali ono što je u drugom planu jeste da taj rast čini potrošnja kućanstava ili osobna potrošnja te dio investicija koje najvećim dijelom dolaze iz EU fondova. To nije nova dodana vrijednost, koja je alfa i omega gospodarstva. To je problem, a ne razlog za pohvalu. Ako nemate tehnološku, inovativnu i svaku drugu superiornost, onda pozicija neto izvoza, koja je najbitnija u strukturi BDP-a, ne može doprinijeti rastu i profitabilnosti ukupnog gospodarstva. To je naša hrvatska konstanta, nema nam pomoći dok ove stvari ne postavimo bitno drugačije. To su duboki problemi našeg gospodarstva o kojima se integralno ne govori niti se rješavaju na sustavan način”, kaže Brkić.

Rješavanje izazova demografije i nedostatka radnika

Prvi prioritet nove Vlade je da se najozbiljnije pozabavi demografskom i ekonomskom politikom. Trebalo bi prvo obratiti pozornost na demografiju, a usporedo s tim i ekonomiju, kazao je za Financije.hr Anđelko Milardović, politolog, sociolog te utemeljitelj i voditelj Instituta za europske i globalizacijske studije.

Neophodno je, dodaje, pokušati riješiti trokut čiji su krakovi depopulacija, iseljavanje i starenje. Tko riješi taj trokut, može se nadati još kojem mandatu. “Također, morali bismo razmisliti o napuštanju loto ekonomije. To je u biti žicaroška ekonomija koja je ovisna o Bruxellesu i EU fondovima, a to neće trajati vječno.”

Među brojnim temama koje trebaju biti predmet rasprave su ublažavanje poreznog opterećenja tvrtki radi olakšanja poslovanja, ubrzanje birokratskih procesa za ulaganja te pojednostavljenje administrativnih procedura koje ponekad obeshrabruju investitore. Često dobivamo povratne informacije da su dokumenti u nekim procesima dostupni samo na hrvatskom jeziku, što znatno otežava komunikaciju s međunarodnim partnerima, ispričao je u razgovoru za Financije.hr Denis Jurčić, zamjenik direktora Talijansko Hrvatska Gospodarska Komora.

Nedostatak radne snage, problem koji trenutno pogađa ne samo Hrvatsku, već i cijelu Europsku Uniju, stoga je potrebno raditi na privlačenju i zadržavanju kako nisko obrazovane tako i visoko obrazovane radne snage. Ali, prije svega na stvaranju uvjeta za zapošljavanje domaćih radnika. Ove teme su samo neke od onih koje će zahtijevati hitno preispitivanje i ažuriranje zakona kako bi se prilagodili dinamičnim zahtjevima tržišta rada. Nužna i hitna provedba digitalizacije i digitalne tranzicije kako bismo ostali uz bok ostatku Europe. Samo kroz sinergijski rad između Sabora, institucija i asocijacija koje predstavljaju poduzetničku zajednicu možemo postići značajna poboljšanja koja će podržati rast u zemlji, zaključio je Jurčić.