Nova radna mjesta i koeficijenti u javnim i državnim službama

Danas je, uoči sjednice Vlade RH, predstavljen konačan prijedlog uredbi o novim koeficijentima za zaposlene u državnim i javnim službama. Plaće za 244.000 zaposlenih u prosjeku bi trebale porasti za 13,5 posto, a to će Državni proračun koštati 880 milijuna eura.

Ministar uprave i pravosuđa Ivan Malenica objasnio je kako se, radi jednostavnije i pravednije kategorizacije radnih mjesta, spajaju radna mjesta iste ili slične složenosti te je broj radnih mjesta u državnoj službi smanjen s 1.575 na 862, a u javnim službama s 965 na 400, prenosi HRT.

Sindikati imaju 15 dana da dostave svoje mišljenje o tome, a neku su već rekli da su nezadovoljni i najavili štrajk.

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić je podsjetio kako je osnovica za rast plaća od 2017. godine narasla za 40 posto. Naglasio je da su ovom reformom ostvarene jednake plaće na poslovima iste složenosti, veće povišice za deficitarna zanimanja, objektivno vrednovanje radnih mjesta i uspostava Vijeća za praćenje sustava plaća u kojemu će biti i predstavnici sindikata. Ministar je još dodao i kako za radna mjesta službenika sa srednjom stručnom spremom najniža prosječna plaća iznosi 1.000 eura.

Prema ovoj uredbi, novi koeficijent za mjesto sudskog savjetnika bit će 2,15 pa bi tako neto plaća iznosila 1.629 eura. Sadašnji koeficijent za mjesto sudskog savjetnika je 1,552. Katastarske referent imat će koeficijent 1,8 i plaću 1.382 eura, porezni 1,72 i 1.326 eura, carinik 1,58 i neto plaću 1.227 eura, a pravosudni policajac 1,58 i 1.227 eura, dok će policijski službenik imati koeficijent 1,60 i neto plaću od 1.241 eura.

I inspektorima su povećani koeficijenti na 1,80 pa će im neto plaća biti 1.382 eura, informatičkim savjetnicima povećani su na 2,05 i neto plaća će im iznositi 1558 eura. Koeficijent zapisničara u tijelima sudbene vlasti povećan je na 1,4 i neto plaća će im iznositi 1.100 eura, referentima je koeficijent 1,38 i plaća 1.086 eura, a namještenicima IV. vrste koeficijent je povećan na 1,06 pa će im neto plaća iznositi 870 eura.

Novi koeficijent učitelja i nastavnika bez napredovanja trebao bi iznositi 1,97. Nastavnicima koji napreduju u zvanje mentora koeficijent će iznositi 2,17, a savjetnicima 2,38, dok će nastavnicima u najvišem, zvanju izvrsnog savjetnika, koeficijent iznositi 2,62. Kada je riječ o ravnateljima škola novi koeficijent iznosio bi od 2,60 do tri, dok bi ravnatelj izvrsni savjetnik u školi s najvećim brojem učenika imao koeficijent 3,99.

Koeficijent asistenata na fakultetima bio bi isti kao i za nastavnike u školama koji nisu napredovali, što znači da bi iznosio 1,97. Za docente se predlaže koeficijent 2,80, za izvanredne profesore 3,10, a za redovite profesore 3,60. Dekani na fakultetima s do 200 zaposlenih imali bi koeficijent četiri, dekani na fakultetima s 200 do 500 zaposlenih ima li bi 4,50, a oni s preko 500 zaposlenih imali bi 4,60. Novim prijedlogom uredbe predlaže se za prorektore koeficijent 5,30, a za rektore šest.

Za sve djelatnike u zdravstvu ukupno prosječno povećanje bit će 11,8 posto u rasponu od šest posto do 35,8 posto. Plaća liječnika specijalista povećat će se s 1.771 na 2.500 eura, a s dežurstvima i prekovremenima bit će i do 3.500 eura, to je rast od 40 posto. Plaća liječnika bez specijalizacije povećava se s 1.592 na 1.968 eura, pa će tako s dežurstvima i prekovremenima biti i do 2.500 eura, što je rast od 23 posto. Plaća liječnika na specijalizaciji će se s 1.500 eura povećati na 1.850 eura, a s dežurstvima i prekovremenima i bit će do 2.400 eura, što je rast od 23 posto.

Rast plaće imat će i magistre sestrinstva. Povećat će se sa 784 eura na 1.700 eura, a s dežurstvima i prekovremenima i do 1.900 eura, što je rast od 116 posto. Plaća medicinske sestre sa srednjom stručnom spremom (SSS) će se sa 615 eura povećati na 1.149 eura, a s dežurstvima i prekovremenima bit će i do 1.300 eura, to je rast od 86 posto.