Nova EU regulativa: Društvene mreže odgovarat će za oglase financijskih prevara na njihovim platformama

Europska komisija je pod pritiskom više zemalja članica da uvede zakonsku obvezu prema kojoj bi platforme za društvene medije snosile teret borbe protiv prevara vezanih za plaćanje online koje svake godine iz džepova građana izvuku milijarde eura.

Inicijativu je pokrenula Irska u trenutku kada američki predsjednik Donald Trump pokušava pritisnuti Europsku uniju (EU) da ublaži regulativu vezanu za velike tehnološke tvrtke.

Istodobno Bruxelles želi uvesti pravo na automatski povrat novaca od PayPala, Vise, Mastercarda i banaka klijentima koji su prevareni u online plaćanjima. Taj prijedlog Europske komisije nalazi se u paketu o kojemu sada pregovaraju zemlje članice EU-a.

Ono što dodatno predlaže Irska i što je naišlo na pozitivan odjek među zemljama članicama je obveza da velike tehnološke tvrtke moraju provjeriti legitimnost oglašivača prije objavljivanja njihovih oglasa.

Prema zadnjim podacima, online prevaranti su koristeći sofisticirane oglase koji su naveli korisnike da unesu svoje osobne podatke Europljane u 2022. oštetili za 4,3 milijarde eura.

Prema irskom prijedlogu, dopušteni bi u EU bili samo oglasi registriranih davatelja financijskih usluga, navodi Financial Times.

“Ne možemo imati zakonodavne praznine koje kriminalcima dopuštaju da ljudima ukradu njihovu životnu ušteđevinu”, rekla je europska parlamentarka iz Irske Regina Doherty.

Google nije htio komentirati trenutačne pregovore unutar EU-a o novoj legislativi, ali je rekao da se bori protiv financijskih prevara svojim alatima, ljudima i politikama. Tako ima program certifikacije financijskih usluga koji je aktivan u 17 država. Oglašivači financijskih usluga moraju dokazati da su ovlašteni pružati takve usluge od nacionalnih regulatora.

Meta, koja upravlja društvenim platformama Facebook i Instagram, također je odbila komentar.

Irska ističe da njezin prijedlog u fokus stavlja onoga tko postavlja sadržaj, a ne sam sadržaj, te traži da prije no što netko postane oglašivač platforma provjeri radi li se o ovlaštenom pružatelju financijskih usluga.

Prema izvorima bliskim razgovorima, oko polovice EU zemalja je podržalo taj prijedlog.

Bruxelles pak upozorava da je traženje od tehnoloških tvrtki da provjeraju oglašivače zbog prevara suprotno odredbi zakona o digitalnim uslugama koja kaže da tehnološke tvrtke nisu dužne provoditi širok nadzor sadržaja. Predlagatelji irske inicijative smatraju da se može iznaći način da se novi zahtjev uklopi u zakon.

Prema jednoj od najvećih irskih banaka Bank of Ireland koja podupire prijedlog, više od 75 posto gubitaka njezinih klijenata prošle godine uzrokovano je investicijskim prevarama.

Oglasi iza kojih se kriju prevare mogu biti nakon postavljanja povučeni u bilo kojem trenutku, no obično nakon što je šteta već učinjena i prije no što regulator i vlasti uoče što se dogodilo. U puno slučajeva žrtve ne mogu povratiti svoj novac, a prevaranti nastavljaju djelovanje postavljanjem novih sličnih oglasa u drugačijem formatu.

“Europska komisija želi da građani investiraju na financijskim tržištima. No, ako se ovakva prevara dogodi u stvarnom životu, na klijentu će ostaviti doživotan trag i vjerojatno nikad više neće htjeti ulagati”, iznosi direktor irskog udruženja pružatelja bankarskih i financijskih usluga BPFI Brian Hayes.

Online financijskih prevara, naravno, nije lišeno ni hrvatsko tržište.

Prošloga mjeseca, primjerice, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) je upozorila da građane kontaktiraju nepoznate fizičke osobe nudeći trgovanje financijskim instrumentima, kao što su CFD-ovi (ugovori o razlici u cijeni), dionice ili kriptovalute, putem online trgovinskih platformi.

Pritom su rekli da oni koje online trgovanje zanima uvijek prethodno provjere u registrima HANFA-e smije li društvo koje nudi usluge pružati ih na području Hrvatske.

Jedan je primjer i prošlogodišnje upozorenje Prvog plinarskog društva (PPD) na pokušaj prevare putem objava na društvenim mrežama u kojima se, u ime PPD-a, pozivalo građane da se uključe u investicijski program koji nudi mogućnost ostvarivanja prihoda na temelju ulaganja od 250 eura.

Na Facebooku se, također prošle godine, bio pojavio i lažan oglas o mogućnosti ulaganja u INA-u i njezinu proizvodnju nafte i plina s obećanjem mjesečne zarade između četiri i šest tisuća eura.