Norveški državni imovinski fond vrijedan 1,5 trilijuna dolara, najveći na svijetu, trebao bi uključiti ulaganja privatnog kapitala u svoj portfelj, izdvajajući do 70 milijardi dolara, preporučila je središnja banka Norveške – Norges Bank.
Norveško ministarstvo financija u ožujku je zatražilo od izvršnog odbora Norges Bank, koja upravlja fondom, da procijeni trebaju li dionice koje ne kotiraju na burzi, dodati kao klasu imovine.
Otprilike tri do pet posto imovine fonda moglo bi se postupno premjestiti u fondove privatnog kapitala, objavio je Reuters, što je ekvivalentno između 40 i 70 milijardi dolara, stoji u priopćenju središnje banke.
Konačnu odluku parlament će donijeti sljedeće godine. Prethodno je odbio zahtjeve fonda za premještanje imovine u privatni kapital, tvrdeći da bi to moglo biti preskupo i da bi spriječilo sposobnost prosuđivanja njegove uspješnosti na trajnoj osnovi.
Fond, koji ulaže norveški višak prihoda od nafte i plina u inozemstvo, najveći je pojedinačni investitor na burzi na svijetu, posjeduje oko 1,5 posto svih dionica koje kotiraju na svjetskoj burzi i ima udjele u više od 9.200 kompanija.
“Norges Bank smatra da je prirodna evolucija investicijske strategije za ulaganja koja ne kotiraju na burzi dopuštena na općoj osnovi. Širi investicijski svemir pružit će više mogućnosti ulaganja i pomoći fondu da ima koristi od većeg udjela u stvaranju globalne vrijednosti nego danas “, napisala je središnja banka u pismu ministarstvu financija.
Krajem rujna, 70,6 posto imovine fonda bilo je uloženo u uvrštene dionice, 27,1 posto u fiksni prihod, 2,2 posto u neuvrštene nekretnine i 0,1 posto u neuvrštenu infrastrukturu obnovljivih izvora energije.
Usporedbe radi, deset najvećih ulagača u private equity imalo je u prosjeku uloženo 80 milijardi dolara na kraju 2022. godine, objavila je norveška banka.
Pročitajte još:
Fond je 2018. godine tražio dopuštenje za stjecanje neuvrštenih dionica putem fondova privatnog kapitala ili ulaganjem uz takve fondove, ali je tadašnja vlada odbila prijedlog, tvrdeći da bi to ometalo transparentnost i povećalo troškove upravljanja imovinom.
No 2022. komisija, koju je imenovala vlada Norveške, ponovno je pokrenula temu privatnog kapitala, podsjeća Reuters, tvrdeći da bi to moglo omogućiti fondu da ulaže u obećavajuće tvrtke u ranijoj fazi i tako potencijalno ostvari veće povrate.
