Norveški ministar energetike Terje Aasland kritizirao je Europsku komisiju zbog licemjerja jer se s jedne strane zalaže za zaustavljanje bušenja za naftom i plinom na Arktiku dok s druge strane zemlje članice Europske unije (EU) sve više očekuju osigurati opskrbu energentima među najbližim susjedima.
Bruxelles, naime, od 2021. zagovara globalnu zabranu novih bušotina u regiji Arktika. To je naišlo na kritike izvoznika iz tog područja, a posebice Norveške koja je postala najvažniji europski dobavljač prirodnog plina i drugi najveći dobavljač nafte.
Aasland je s energetske konferencije u Stavangeru poručio kako je odnos EU-a otvoreno kontradiktoran jer zemlje poput Poljske i Njemačke sklapaju nove sporazume s Norveškom.
Istaknuo je primjere poljske energetske tvrtke Orlen koja je investirala u morska naftna polja ispred Norveške te njemačkog Unipera koji je sklopio ugovor na 15 godina s norveškim Equinorom o kupnji plina.
“Kada pričamo s Njemačkom, oni žele taj plin. S Poljskom je isti slučaj”, rekao je Aasland.
Po njegovim riječima, Europska komisija, premda ne može sama nabavljati energente, može regulirati od kuda se uvoze. No, to stvara fragmentirani pristup jer zemlje članice imaju različite strategije i prioritete što dovodi do konfuznog vođenja politike.
“Europski je problem da imamo 27 energetskih tržišta. Oni međusobno ne razgovaraju. Imaju odlične papire u Europskoj komisiji, no kada razgovaramo o realističnim pristupima za budućnost postoji 27 različitih strategija. Ja mislim da je to problem”, poručuje norveški ministar.
Kaže da sada investicije idu u Aziju i SAD.
“A čime se podržava Europa? Ničim”, zaključio je.
Komentari Aaslanda otkrivaju i određeni osjećaj nelagode u Norveškoj koja želi proširiti projekte istraživanja i eksploatacije u nastojanju da uspori već dugo najavljivani pad proizvodnje.
Kako kaže direktor norveške uprave za energetske izvore Torgeir Stordal, čak i u najboljem scenariju norveška proizvodnja plina će pasti s 230 milijuna kubičnih metara ekvivalenta nafte u ovoj godini na oko 150 milijuna do 2050. U najgorem scenariju to može biti i na 30 milijuna kubičnih metara.
Pročitajte još:
Norveški dužnosnici, kako prenosi Politico, ističu da treba nastaviti s istraživanjima i korištenjem novih tehnologija jer je norveški naftni i plinski sektor ključan za energetsku sigurnost EU-a.
Aasland je pozvao europske političare da posjete Barentsovo more kako bi vidjeli o čemu je u energetskom smislu tamo riječ.
