Financijska pismenost je danas nužna, a potrošače treba osvijestiti da financijske usluge nisu u domeni apstrakcije, već su sastavni dio naših života, poručio je predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) Ante Žigman.
“Potrebno je osnažiti svijest da je financijska pismenost danas nužna i u rangu je digitalne pismenosti. Vrlo često smo svjedoci da se materijali samo potpišu, a ne pregledaju i ne pročitaju”, ustvrdio je Žigman, apeliravši na one koji dolaze u kontakt s potrošačima da daju svoj obol u njihovom informiranju oko proizvoda koji kupuju.
U segmentu osiguranja Žigman je apostrofirao prigovore građana koji se odnose na uvjete oko raskida ugovora, piše Hina, dok su kod mirovinskog sustava prigovori relativno rijetki, vjerojatno jer tek predstoji vrijeme kada će veći broj građana biti u isplatnoj fazi. Žigman je kazao i da je znanje oko financijskih proizvoda iz ova dva segmenta nedostatno, kako kod ljudi pred mirovinom tako i kod mladih, te stoga još predstoji puno posla, pa tako i za Hanfu koja je bitan dionik u polju jačanja financijske pismenosti, rečeno je na Hanfinoj konferenciji “Zaštita potrošača u osiguranju i mirovinskoj štednji – EU strategija i hrvatska praksa”.
Kada je riječ o mirovinskim fondovima, neto stopa zamjene plaće prosječnog radnika mirovinom u Hrvatskoj iznosi oko 50 posto, uz očekivanje blagog pada u budućnosti, rekao je državni tajnik ministarstva financija, Davor Zoričić, govoreći o riziku ostvarivanja nedovoljnog zamjenskog dohotka.
Poručio je da dobrovoljna kapitalizirana štednja značajno povećava stopu zamjene, navevši primjer prosječnog radnika u SAD-u koji bez nje u mirovini može očekivati 50,5 posto dohotka od rada, a s njom 95,8 posto s njom.
Pročitajte još:
“Upravo zato Vlada RH potiče ulaganja u dobrovoljnu kapitaliziranu štednju”, poručio je Zoričić.
Neto imovina obveznih mirovinskih fondova (OMF) krajem srpnja ove godine iznosila je 19,2 milijarde eura, a kako je apostrofirala direktorica Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskim osiguravajućim društvima (UMFO) Dijana Bojčeta Markoja, to čini oko 28 posto hrvatskog BDP-a.
„U dosadašnjih više od 20 godina rada fondova zabilježene su i dvije “anomalije”, odnosno globalne krize koje su se negativno odrazile na rezultate fondova u 2008. i 2022. godini, no fondovi su relativno brzo povratili izgubljeno i ostvarili još dodatnu zaradu za svoje članove“, kaže Bojčeta Markoja.
