Glavnina gospodarstava u skupini G20 teži većem broju različitih deviza u rezervama zbog ekonomske neizvjesnosti i geopolitičkog rizika, utvrdio je Međunarodni monetarni fond (MMF) ukazujući na smanjeni udio dolara i pojačanu kupovinu valuta poput kineskog reminbija.
Snažno američko gospodarstvo, postrožena monetarna politika i geopolitički rizici potaknuli su jačanje dolara, što je otvorilo raspravu o njegovoj dominaciji i nesrazmjernoj ulozi u svjetskom gospodarstvu.
Ekonomska fragmentacija i potencijalno stvaranje odvojenih blokova u globalnoj ekonomskoj i financijskoj aktivnosti mogli bi istodobno potaknuti neke zemlje da, uz dolar, koriste i u deviznim portfeljima drže i druge međunarodne i rezervne valute.
Udio dolara u alociranim deviznim rezervama središnjih banaka i vlada postupno se smanjivao u protekla dva desetljeća, prema najnovijim podacima iz MMF-ovog valutnog sastava službenih deviznih rezervi (COFER), a trend nije pratilo odgovarajuće povećanje udjela eura, jena i funte.
Povećao se udio “netradicionalnih rezervnih valuta, uključujući australski i kanadski dolar, kineski renminbi, južnokorejski won, singapurski dolar i nordijske valute”, objašnjavaju stručnjaci MMF-a.
Uglavnom nepromijenjena vrijednost dolara u protekla dva desetljeća i njegov smanjeni udio u globalnim pričuvama navodi na zaključak da su se središnje banke doista postupno udaljavale od te valute.
Pročitajte još:
Na kraju 2020. godine 46 zemalja držalo je u rezervama najmanje pet posto “netradicionalnih” valuta, uključujući velika razvijena gospodarstva i tržišta u nastajanju.
Među njima je većina zemalja članica G20, a lani su im se pridružile još najmanje tri države, točnije Izrael, Nizozemska i Sejšeli.
5 Odgovora
I što ćemo sada?
Pa kako tako brzo
Svakako zanimljivo
Da, neobično 🙂
Svašta