SAD poziva na utrostručenje carina na kineske metale, a čak i MMF se tome protivi

Američki predsjednik Joe Biden pozvao je na utrostručenje carina na dio čelika i aluminija iz Kine. Bijela kuća je rekla da je cilj prijedloga zaštita američkih radnih mjesta od nelojalne konkurencije. Govoreći članovima sindikata United Steelworkers u Pennsylvaniji, Biden je rekao da su kineske cijene nepravedno niske zbog toga što vlada subvencionira tvrtke koje se ne trebaju brinuti o stvaranju profita.

“Varaju. A vidjeli smo štetu ovdje u Americi. Deseci tisuća radnih mjesta u čeličanama izgubljeni početkom 2000-tih zbog kineskog uvoza. Nećemo dopustiti da se to ponovi”, rekao je Biden.

Bijela kuća je rekla da se također zalaže za akciju protiv kineskih tvrtki koje žele izbjeći američke granične poreze isporukom kroz Meksiko, a Biden se također izjasnio protiv predloženog preuzimanja US Steela od strane japanskog Nippon Steela, rekavši kako vjeruje da posao treba ostati u američkom vlasništvu.

Kinesko veleposlanstvo u SAD-u priopćilo je da se odlučno protivi mjerama koje je predložio Biden.

“Mnogi trgovinski partneri Sjedinjenih Država, uključujući Kinu, jako su nezadovoljni čestim korištenjem nacionalne sigurnosti, netržišnog ponašanja, prekomjernog kapaciteta i drugih razloga od strane Sjedinjenih Država za nametanje ograničenja i politiziranje trgovinskih pitanja”, rekao je glasnogovornik veleposlanstva, Liu Pengyu u izjava za BBC.

Pengyu je dodao kako se nada da će SAD surađivati s Kinom kako bi zaustavili akcije koje krše međunarodna gospodarska i trgovinska pravila i ukinuli carine.

Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorio je da ova vrsta geopolitičke napetosti riskira nanošenje štete globalnom gospodarskom rastu i guranje inflacije u pogrešnom smjeru.

Bijela kuća je zanijekala da bi carine koje bi podigle ključnu graničnu poreznu stopu s prosječnih 7,5 posto na 25 posto na mali dio uvoza podigle cijene u SAD-u. Osim carina, Bijela kuća je rekla da će pokrenuti istragu o nepoštenoj trgovačkoj praksi u kineskom sektoru brodogradnje i logistike, postupajući na zahtjev sindikata američkih čeličana i drugih.

Mnogi uvozi čelika i aluminija iz Kine već su suočeni s graničnim porezima, uključujući carinu od 25 posto na određene proizvode od čelika, koju je SAD uveo pod bivšim predsjednikom Donaldom Trumpom koristeći opravdanja nacionalne sigurnosti.

Biden je raspravljao o ovim prijedlozima u korist proizvodnje na predizbornom skupu u Pittsburghu, ključnoj bazi industrije čelika u SAD-u, što se ocjenjuje kao najnovija protekcionistička politika koju je aktualni američki predsjednik prihvatio, dok vodi kampanju za reizbor protiv Donalda Trumpa.

No analitičari upozoravaju da ova rješenja mogla biti neučinkovita.

„Kineske tvrtke nastoje zaobići carine SAD-a i EU-a na različite načine. Jedan od načina je transshipment u Meksiku, koji kao član Sjeverno-američkog sporazuma o slobodnoj trgovini (Nafta) može izvoziti robu na tržište SAD-a po puno nižim carinama od Kine. Drugi trend je “nearshoring” – ili premještanje proizvodnih kapaciteta bliže kupcima kako bi se ograničila ranjivost na geopolitičke napetosti – što rekonstituira kineski globalni trag. Kineski izravni tokovi ulaganja u Maleziju, Indoneziju i druge zemlje koje se smatraju korisnim “nearshoring” zemljama su u porastu. Ali ako se zakoni u SAD-u i EU-u promijene kako bi uključili dodatna ograničenja kineskog vlasništva nad tvornicama izvan Kine, migracija kineskih tvornica mogla bi se na kraju pokazati neučinkovitom“, rekao je David Lekaj, poslovni savjetnik za euroazijsko tržište iz Eurasia Business Platform (think-tank initiative).

I Kristijan Tićak, urednik hrvatskog izdanja časopisa Auto motor i sport ističe da se već duže vrijeme i EU bori protiv Kine, a borba je počela potkraj godine, kada se u Europskom parlamentu žestoko raspravljalo na temu nelojalne konkurencije iz Kine.

Šefica Europske komisije Ursula von der Leyen tada je istakla da je cijena kineskih automobila je umjetno snižena ogromnim državnim subvencijama, što iskrivljuje i uništava europsko tržište, što je neprihvatljivo.

„Situacija je postala itekako ozbiljna budući da se u Bruxellesu uopće raspravlja o njoj, a pokrenuo se i tzv. ‘antisubvencijski postupak’ protiv Kine. Dokaže li se nezakonito subvencioniranje, EU može čak uvesti kompenzacijske mjere! Jer, na subvencije se u EU-u gleda vrlo kritički, a za njih postoje vrlo stroga pravila. Međutim, ‘carinska odmazda’ – kako je u određenim krugovima nazivaju – zasigurno nije pravi pristup ovom problemu. Primarno, jer većina europskih proizvođača ovisi o kineskom tržištu te u Kini proizvodi i neke modele za europsko (i globalno) tržište. Primjerice, BMW svoj iX3 – koji se prodaje i u Europi – proizvodi u Kini! Dakle, ‘carinska odmazda’ bi tako obuhvaćala ne samo kineske proizvođače, već sve one koje proizvode u Kini i prodaju u Europi“, rekao je Tićak za Financije.hr.