MMF: U Austriji pandemija, energetski šok, a potom i inflacija smanjili gospodarstvo

Izvršni odbor MMF-a zaključio je ovaj mjesec konzultacije s Austrijom i iznio svoja zapažanja u vezi austrijskog gospodarstva.

Podrška ekonomske politike, uključujući korištenje raspoloživog fiskalnog prostora, pomogla je austrijskom gospodarstvu da se brzo oporavi od pandemije i ublaži negativan učinak šoka cijena energije nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Ipak, više cijene energije i povećanje kamatnih stopa potrebnih za obuzdavanje naknadne inflacije utjecali su na rast, pri čemu se gospodarstvo smanjilo prošle godine. Inflacija je dosegla vrhunac početkom 2023. i sada se smanjuje, ali je i dalje iznad prosjeka europodručja, a inflacija u sektoru usluga relativno je visoka i nepomična.

Gledajući unaprijed, skroman oporavak očekuje se 2024. jer više realne plaće podupiru potrošnju. Očekuje se da će rast ubrzati tijekom 2025. – 2026. zahvaljujući jačoj investicijskoj potražnji, podržanoj nekim očekivanim ublažavanjem monetarne politike tijekom 2024. – 2025. U srednjem roku, predviđa se da će rast biti oko 1 posto usred pritisaka na smanjenje zbog starenja stanovništva. Očekuje se da će se inflacija postupno smanjivati do cilja do druge polovice 2025.

Međutim, ovaj osnovni izgled podložan je znatnim rizicima. Ključni rizici uključuju neizvjesnosti oko vanjske potražnje, kretanja na tržištu energije, postojanost inflacije te dubinu i brzinu korekcija tržišta nekretnina.

Procjena Izvršnog odbora: Potrebna fiskalna prilagodba

Izvršni direktori pozdravili su snažne političke odgovore Austrije koji su pomogli u ublažavanju teških gospodarskih šokova posljednjih godina. Direktori su primijetili da se gospodarstvo ipak smanjilo 2023. usred visokih cijena energije, povišene inflacije i viših kamatnih stopa. Međutim, očekuje se da će se gospodarska aktivnost skromno oporaviti 2024. jer solidan rast realnih plaća potiče potrošnju. Direktori su ukazali na rizike u oba smjera koji proizlaze iz neizvjesnosti oko vanjske potražnje i kretanja na tržištu energije, postojanosti inflacije i prilagodbi cijena na tržištima nekretnina.

„Direktori su se složili da fiskalna politika treba imati za cilj podržati dezinflaciju i ponovno izgraditi rezerve. Kratkoročno su pozvali nadležna tijela da uštede sve prekoračenje prihoda i izbjegnu nove mjere za stvaranje deficita, a da ostanu fleksibilni kako se uvjeti razvijaju. Direktori su napomenuli da su, iako Austrija zadržava određeni fiskalni prostor, potrebne mjere fiskalne prilagodbe u srednjoročnom razdoblju kako bi se neutralizirali rastući pritisci na potrošnju uzrokovani starenjem, potaknula ulaganja u zelenu tranziciju, ojačala zaštita od nepovoljnih šokova i stavio omjer javnog duga na čist put prema dolje. Direktori su pozvali vlasti da razmotre opcije za stvaranje fiskalnog prostora, uključujući smanjenje ekološki štetnih subvencija i poreznih izdataka, ažuriranje poreza na imovinu, povećanje učinkovitosti potrošnje u zdravstvu i daljnju reformu mirovina.“, poručeno je u izvještaju MMF-a.

Direktori su pozdravili otpornost financijskog sustava na nedavne šokove. Unatoč tome, pozvali su vlasti da ostanu oprezne u pogledu ključnih rizika za financijsku stabilnost, posebno onih povezanih s komercijalnim i stambenim nekretninama. Također su pozvali vlasti da ekspeditivno popune praznine u nadzornim podacima u sektoru komercijalnih nekretnina i da zadrže obvezna ograničenja hipotekarnih kredita temeljena na zajmoprimcima kao trajnu, strukturnu mjeru za pomoć u ublažavanju makrofinancijskih rizika. Naglasili su da bi banke trebale sačuvati nedavne visoke profite kako bi ojačale zaštitu od rizika, uključujući jačanje ulaganja u kibersigurnosnu tehnologiju. Direktori su potaknuli brzu provedbu ključnih preporuka za poboljšanje upravljanja financijskom krizom i kontinuirano jačanje austrijskog okvira SPN/FT.

Potreba daljnjih reformi

U izvješću je naglašena potreba za daljnjim napretkom u strukturnim reformama. Uočavajući kočenje srednjoročnog rasta zbog demografskih prepreka, direktori su pohvalili napore vlasti da potaknu sudjelovanje u radnoj snazi širenjem resursa za skrb o djeci i podizanjem standardne dobi za odlazak žena u mirovinu. Pozvali su na dodatne napore za povećanje ponude radne snage, uključujući daljnje širenje skrbi o djeci, uklanjanje razlika u plaćama među spolovima, povećanje integracije migranata i istraživanje mogućnosti za daljnje mirovinske reforme.

Direktori su pozdravili napredak u zelenoj tranziciji i pozvali vlasti da poduzmu dodatne mjere, uključujući uklanjanje regulatornih uskih grla, osiguravanje odgovarajućih resursa za zelena ulaganja i rješavanje problema s nedostatkom vještina.

Naglasili su da bi napredak u ovom području također poboljšao energetsku sigurnost, što je važno u kontekstu sve većih pritisaka na geoekonomsku fragmentaciju. Očekuje se da će se sljedeće konzultacije s Austrijom u skladu s člankom IV održati u standardnom ciklusu od 12 mjeseci.