MMF: Rast hrvatskog gospodarstva u 2023. znatno iznad prosjeka eurozone

Hrvatsko gospodarstvo porast će u ovoj godini za 2,7 posto, višestruko više od prosjeka eurozone, pokazale su redovne jesenje prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

U lipnju, MMF je u redovnim konzultacijama na temelju članka IV., prognozirao rast aktivnosti od 2,4 posto u ovoj godini. U redovnim proljetnim prognozama za svjetsko gospodarstvo u travnju, izračunali su da bi ta aktivnost trebala porasti za 1,7 posto. Nova procjena, prenosi Hina, uglavnom je u skladu s izračunima od prošle jeseni.

U 2024. godini, hrvatsko gospodarstvo trebalo bi po novim prognozama MMF-a, porasti za 2,6 posto, odnosno za 0,3 postotna boda više no što su prognozirali u travnju.

Podigli su pak procjenu ovogodišnje inflacije, sa 7,5 posto prognoziranih u lipnju na 8,6 posto. U idućoj godini cijene bi trebale rasti ali dvostruko blažim tempom, po stopi od 4,2 posto.

MMF je znatno ublažio i procjenu deficita na tekućem računu bilance plaćanja u ovoj godini, na 0,2 posto. U idućoj godini, trebao bi, prema njihovim najnovijim izračunima, iznositi 0,4 posto. Travanjske prognoze pokazivale su deficit u obje godine od 1,8 posto.

Blago su pak snizili procjene stope nezaposlenosti u ovoj i idućoj godini, za po 0,1 postotni bod. Novi izračuni pokazuju da bi u ovoj godini trebala iznositi 6,3 posto, a u idućoj 5,9 posto.

Snižene procjene za eurozonu

Gospodarstvo eurozone, s druge strane, trebalo bi u ovoj godini porasti samo 0,7 posto, izračunali su u MMF-u, snizivši prognozu iz srpanjskog ljetnog izvješća za 0,2 postotna boda.

U idućoj godini aktivnost bi u zoni primjene zajedničke europske valute po njihovim novim izračunima trebala porasti za 1,2 posto, za 0,3 postotna boda slabije no što su pokazivale ljetne procjene.

Njemačka je, piše Hina, jedino gospodarstvo u zoni primjene zajedničke europske valute koje bi trebalo bilježiti pad aktivnosti u ovoj godini, za 0,5 posto. U 2024. godini, ovi pokazatelji bi se trebali poboljšati, uz prognoziranu stopu rasta od 0,9 posto.

Najsnažnije bi, u skupini velikih država članica EU, trebalo porasti španjolsko gospodarstvo u ovoj godini, za 2,5 posto. U Francuskoj, aktivnost bi u ovoj godini trebala biti uvećana za jedan posto, a u Italiji pratiti prosjek eurozone, izračunali su u MMF-u.

“Razlika u tempu rasta velikih gospodarstava eurozone u 2023. godine sve je veća”, ističu u MMF-u, pa bi tako Njemačka trebala bilježiti pad aktivnosti u ovoj godini pod pritiskom podignutih kamatnih stopa i slabije potražnje iz trgovinskih partnera.

Francuska je pak bilježila snažniju vanjsku potražnju u prvoj polovini godine, uz oporavak industrijske proizvodnje, objašnjavaju u MMF-u.