Martina Dalić u razgovoru za Financije.hr: Radnicima će i dalje rasti plaće

Podravka i Fortenova grupa potpisale su Ugovor o ekskluzivnosti kojim se potvrđuje da je Podravka preferirani partner, a na temelju kojeg će Podravka uplatiti 15 milijuna eura pologa za preuzimanje nekoliko kompanija Fortenova grupe, priopćeno je iz Podravke.

Objavili su da će dovršetak procesa prodaje uslijediti nakon dodatnih pregovora i usuglašavanja kupoprodajnog ugovora te dobivanja svih potrebnih odobrenja regulatornih tijela u Hrvatskoj i regiji. U prvom broju našeg mjesečnika objavili smo razgovor s predsjednicom Uprave Martinom Dalić koja nam je otkrila planove za budućnost Grupe Podravka čija neto dobit iznosi 66,4 milijuna eura u 2023. godini. Riječ je o rastu od 17,3 milijuna eura, što iznosi 35,3 posto više u usporedbi s 2022. godinom. Od spomenutih 66,4 milijuna eura, udio poreznih olakšica ostvarenih na temelju Zakona o poticanju ulaganja, iznosio je 19,7 milijuna eura.

Kad isključimo učinke porezne olakšice, neto dobit Grupe iz poslovanja (normalizirana neto dobit) iznosila je 47,2 milijuna eura, i viša je za 14,2 posto u odnosu na normaliziranu neto dobit ostvarenu u 2022. godine. Cijena dionice potkraj 2023. godine iznosila je 163 eura, što je za čak 93,7 posto više nego u godini prije. Osim rasta dobiti i cijene dionica, rasle su i plaće unutar Grupe. Uz to, za sve radnike Podravke i Belupa uveden je pravedniji i suvremeniji sustav plaća koji je zamijenio dugogodišnji tarifni sustav, čime su uklonjene nelogičnosti u vrednovanju radnih mjesta, i poboljšale se mogućnosti napredovanja. Plaće su u tri godine narasle za 52 posto. No Podravka ne staje na tome, a daljnje korake u jačanju kompanije otkrila je u svibnju za Financije.hr predsjednica Uprave Martina Dalić.

Na čelu Podravke ste već tri godine. Vrijednost kompanije je udvostručena — iznosi oko 1,2 milijarde eura. No što smatrate svojim najvećim uspjehom?

Kao svoj uspjeh istaknula bih pozicioniranje Podravke na sigurnu putanju uspjeha koji raste i danas, a osiguran je i ubuduće. Mislim da je ovo razdoblje u protekle tri godine dobro prošlo u bavljenju s nekoliko prioriteta — svih usmjerenih na jačanje kapaciteta rasta i razvoja tvrtke, kao što su tehnološka modernizacija, daljnje investiranje, digitalizacija, obnovljivi izvori energije… Sve su to ulaganja u trenutnu, ali i buduću konkurentnost. Drugi stup prioriteta bio je povećanje učinkovitosti i kvalitete upravljanja u smislu unapređenja timova, načina njihovog rada i općenito usmjerenosti organizacije na različitim tržištima prema jednom cilju, a to je uspjeh Podravke. Treće je, rekla bih, niz aktivnosti na povećanju i jačanju pouzdanja svih Podravkaša — da smo mi svi zajedno najveća hrvatska multinacionalna kompanija i da možemo bez straha nastupati na inozemnim tržištima i boriti se s najvećim svjetskim tvrtkama. Imamo kvalitetan portfelj, imamo želju i znanje, radimo u dijelu proizvoda i u dijelu tehnologije na praćenju svih najsuvremenijih trendova i možemo uspjeti u toj konkurentskoj bitci. Tako da bih u sažetku, kao svoj najveći uspjeh prepoznala ravnotežu između čvrstih elemenata uspjeha — to su ulaganja, učinkovitost, upravljanje troškovima i upravljanje ljudima — i mekanog segmenta u kojem su Podravkaši iz godine u godinu mogli vidjeti sve bolje rezultate. Tvrtka stalno raste i napreduje, i mislim da su već naučili imati pravo na samopouzdanje i uspjeh te da su dobili još bolju vjeru u budućnost.

Spomenuli ste inozemna tržišta. Restrukturirali ste odnos s dobavljačima, u taj lanac distribucije uključili ste Atlantic Grupu, još jednu jaku tvrtku iz hrvatskog gospodarstva. Što još namjeravate unaprijediti u vezi s tim?

Na vanjskim tržištima načinili smo dvoje: Na nekih petnaestak inozemnih tržišta Podravka plasira svoju robu — od Sjedinjenih Američkih Država, preko zemalja Europske unije, zemalja bivše Jugoslavije pa sve do Australije. Na tim smo tržištima restrukturirali i jačali menadžerske timove, s jedne strane, a s druge smo mijenjali prodajne politike — na načelu i sukladno mekom menadžerskom elementu jačanja samopouzdanja — da se Podravkini proizvodi na bogatijim tržištima ne mogu i ne smiju prodavati po cijenama koje su niže od cijena u Hrvatskoj. Tako smo se, osim jačanja naše sposobnosti nastupa na tržištu, širenja broja kupaca, ugovaranja s uspješnijim i kvalitetnijim distributerima naše robe, bavili i cjenovnim politikama; i mislim da smo danas postavili te odnose na puno kvalitetniji način nego što je to bio slučaj do sada.

Kako vam je pomogao Atlantic u tome?

Na nekim tržištima, kao što je austrijsko, Podravka nema svoje tvrtke, i uspostavili smo suradnju s Atlanticom kao našom renomiranom tvrtkom i velikim distributerom, na tim istim spomenutim načelima. Naši proizvodi moraju na tom tržištu imati tretman koji je primjeren veličini Podravke i kvaliteti naših proizvoda. U Americi smo uspostavili jedan naš izvozni hub — za brendove s područja jugoistočne Europe. Tamo distribuiramo Argetu, Bambi, distribuiramo jedan američki brend kako bismo kroz sinergiju brendova zapravo pomogli u proširenju mogućnosti distribuiranja i naših vlastitih poznatih proizvoda. Inozemna tržišta su naše usmjerenje, i ono što očekujemo u ovoj godini, i što se vidi u dvoznamenkastom rastu prodaje u prvom tromjesečju, jest da svi ti potezi daju vrlo dobre rezultate. Očekujem da će se to nastaviti. Naravno, aktivni menadžment inozemnih tržišta će se nastaviti s ambicijama da jačamo prisutnost na baš svim tržištima na kojima danas jesmo, ali i da otvorimo neka nova, na kojima danas nismo prisutni.

Kako radi i posluje nova tvornica tjestenine otvorena ove godine i što od nje očekujete?

Proteklih mjeseci se proizvodnja u tvornici sve bolje uhodavala. Ona je već sad, u vezi s mjesečnom proizvodnjom, na razini planiranog. To je bilo šest tisuća tona godišnje. Bît izgradnje nove tvornice je zapravo bilo povećanje nadzora kvalitete sirovine za jedan od naših najvažnijih proizvoda, a to su juhe. I to je osnovna namjena nove tvornice — proizvoditi tjesteninu koju koristimo kao sirovinu u juhama. Time smo poboljšali konkurentnost naših juha, a i osigurali da u cijelosti nadziremo kvalitetu i dostupnost te sirovine. A time onda i dodatno doprinesemo kvaliteti naših juha. Dio kapaciteta će se koristiti i za maloprodaju, ali smisao spomenute tvornice nije da postane veliki proizvođač tjestenine i da se natječe s, primjerice, Barillom ili takvim velikim proizvođačima, već je smisao bio povezan s proizvodnjom juha. Naravno, ostatak kapaciteta proizvodnje koristit ćemo za maloprodaju.

Dobit Podravke je bila znatno veća zbog poreznih olakšica na investicije, poput spomenute tvornice tjestenine. Hoće li se slične investicije nastaviti?

Investicijski ciklus od 250 milijuna eura približava se svojem kraju. S njim smo počeli 2021. godine, a do sada je plaćeno investicijskih troškova i obavljeno investicija za 170 milijuna eura. Najveći projekti su u završnoj fazi. Tvornica tjestenine je puštena u rad, pogon za primarnu preradu rajčica u Varaždinu je dovršen i spreman za proizvodnju kad rajčice sazriju. Druga faza izgradnje sunčane elektrane bit će dovršena u rujnu ove godine; a najveći projekt — logistički centar — očekujemo da će se početi puniti robom također tijekom rujna i da će biti u punoj funkciji do kraja godine. Tako da se porezna olakšica koju smo dobili u najvećoj mjeri odnosi na logistički centar, i u ovom trenutku nemamo daljnjih planova za korištenje poticaja temeljenih na zakonu o ulaganju. Međutim, za naše različite investicijske projekte koristimo europska sredstva. Tako je, na primjer, ova trenutna izgradnja sunčane elektrane financirana europskim sredstvima iz Modernizacijskog fonda. I u prethodnoj fazi smo koristili neka sredstva iz Fonda za ruralni razvoj, tako da investicijskim i poslovnim aktivnostima upravljamo na način da optimiziramo troškove.

Kako se nosite s izazovom nedostatka radnika, koji je praktično zahvatio cijelu Hrvatsku?

Na više načina; spomenut ću tri glavna. Jedan je rast plaća. U Podravci su u zadnje tri godine plaće povećavane pet puta. A za neke kategorije radnika, kao što su radnici s visokom stručnom spremom, još dodatna dva puta. Da bi radnik bio zadovoljan, da bi bio produktivan, a to je ono što mi želimo — mora biti dobro plaćen. Podravka je tu bila suočena s nekim zaostacima, u vezi s industrijskim prosjekom, ali mislim da smo to pitanje uspjeli zatvoriti. I naravno, sukladno rezultatima kompanije, postupak rasta plaća nastavit će se i u budućnosti. Kako već budemo dogovarali i sa sindikatima.

Osim rasta plaća, što još namjeravate učiniti u smislu atraktivnosti poslodavca za radnike?

Osim rasta plaća, mi smo promijenili i cijeli sustav nagrađivanja, kako bismo ga učinili pogodnijim za prepoznavanje individualnog doprinosa i individualne učinkovitosti radnika. I tako smo kroz samu strukturu sustava plaća stvorili okruženje u kojem će ljudi vidjeti da oni koji dobro rade — od toga osjećaju i korist u vezi sa svojom plaćom. Tako u drugoj polovici ove godine, baš na temelju tog novoga sustava plaća, namjeravamo provesti prvi krug individualnog nagrađivanja za najbolje radnike.

Ima li trenutno potrebe za stranim radnicima?

Da, to je naravno treći izvor, u smislu nedostatka radne snage — zaposlili smo i određeni broj stranih radnika. Podravka zapravo nema potrebu za niskokvalificiranom radnom snagom. Tako da kad zapošljavamo strane radnike, onda su to ljudi koji imaju određene vještine — bilo strojarske, bilo mehaničarske, električarske… Tržišne okolnosti ukazuju na to da se s ljudima mora kvalitetno upravljati. Zato se također dosta investiralo u poboljšavanje uvjeta rada u tvrtki, kako bismo stvorili okruženje u kojem ćemo imati zadovoljnog radnika. Bez toga rezultati nisu održivi.