Mali distributeri goriva nezadovoljni: Pozivamo Vladu da nas uključi u nacionalni plan oporavka

Maloprodajne cijene naftnih derivata mijenjaju se svaka dva tjedna, a mnogi smatraju da odluka Vlade RH o ograničenju istih pomaže građanima. No, mali distributeri goriva su od početka nezadovoljni tom odlukom i tvrde da ima negativan utjecaj na njih i njihovo poslovanje.

“U uvjetima ogromne inflacije i velikog povećanja plaća u javnom sektoru, gotovo sve firme u privatnom sektoru morale su povećavati plaće kako bi zadržale radnike. Što mislite kolike su vam mogućnosti povećavati plaće na pumpama ako vam cijene usluga ograničavaju već tri godine? Situacija je teška jer osim plaća i svi ostali troškovi rastu, od osiguranja nadalje. Jedino što pumpe spašava je što postoje i neki drugi poslovi uz točenje goriva, samo ih to održava na životu”, rekao je za Financije.hr prof.dr.sc. Boris Podobnik, član udruge Glas poduzetnika (UGP) i zamjenik predsjednika Udruge malih distributera goriva.

Tvrdi da je malim distributerima situacija svakim danom sve gora zbog visoke inflacije koju ne mogu prenijeti na krajnjeg kupca nego im ona svaki mjesec dodatno opterećuje, kako kaže, ionako malu maržu koju je propisala Vlada.

“Što kriza dulje traje sve je manja šansa da ćete preživjeti jer sve druge industrije žive u tržišnoj ekonomiji i radnici s pumpe lako nađu posao negdje drugdje. Naime, da su u cijelom gospodarstvu isti uvjeti onda bi pumpama bilo lakše, ali samo pumpe imaju limitiranje cijena svojih osnovnih proizvoda, goriva”, zabrinut je Podobnik.

Mali distributeri goriva pozivaju državu da oslobodi cijene energenata ili da teret krize prebaci na sebe. To vide kao jedino rješenje situacije u kojoj se trenutačno nalaze.

Kažu da je neshvatljivo je da socijalnu politiku Vlade plaća jedan industrijski sektor, distributeri goriva, a ta politika je u drugim zemljama uvijek u nadležnosti Vlade. Ističu kako se u ekonomskoj praksi, ali i teoriji, dugo zamrzavanje cijena u tržišnoj ekonomiji obično ne tolerira osim u vrijeme ogromnih ugroza, strašnih ratova ili pandemija.

Dodaju da se limitiranje cijena dozvoljava na nekoliko mjeseci, a kod nas to traje tri godine.

“Dakle, kako strašnih ugroza nema, Vlada mora ili odmrznuti cijene ili platiti distributerima razliku između tržišne i limitirane cijene. Mora prestati s politikom uništavanjem malih hrvatskih obiteljskih firmi. Mogu uvesti jednu mjeru koja može pomoći distributerima da pristupe zelenoj tranziciji kroz uključenje u Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO)”, kazao nam je zamjenik predsjednika Udruge malih distributera goriva.

Vlada je pokušala pomoći malim distributerima tako što im je omogućila kredite za obrtna sredstva s niskim kamatnim stopama Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR). No, problem je što nisu svi distributeri mogli dobiti te kredite, a nije dobro ni to što uskoro krediti dolaze na naplatu iako se situacija u međuvremenu nije promijenila. Marže su i dalje nedostatne za financiranje poslovanja, kažu distributeri.

Podobnik ističe da su ipak rijetki u gubicima, od onih koji su nastavili poslovanje, ali smatra da to nije pravi pokazatelj situacije.

“Dovoljno je pogledati bilance malih distributera koje se tope od 2021. godine kad je Vlada prvi put uvela ograničenje cijena goriva. Gotovo tri godine za male distributere ne vrijede tržišna pravila. Zbog toga, nemaju prostora za investicije, sve teže konkuriraju s plaćama i vrijednost imovine im svake godine pada. U svemu tome nismo se ni dotakli zelene tranzicije koja nas sve uskoro čeka i za koju mali distributeri sigurno neće imati sredstava. Želi li vlada uistinu propast malih hrvatskih obiteljskih firmi? Smatram da bi nova Vlada, kao znak dobre volje prema distributerima, trebala sve njih hitno uključiti u NPOO kroz sufinanciranje solarnih elektrana i električnih punionica kako bi se mali distributeri postupnom tranzicijom prebacili iz fosilne industrije u poluzelenu”, rekao nam je.

“Naše punionice bi onda djelom prodavale fosilna goriva, a dijelom bi punili električna vozila. Tako bi se jednom kad dođe do prekida prodaje fosilnih goriva pumpe lakše transformirale u nešto što Vlada i Europska unija nametnu. Mali distributeri očekuju poziv Vlade na razgovor o uključenju u NPOO. To bi bio lijep potez, ne samo prema pumpašima već i prema svim hrvatskim obiteljskim firmama”, dodao je.

Zbog Vladinih mjera su do sada, prema informacijama kojima raspolaže udruga Glas poduzetnika, tri distributera prekinula poslovanje i otišla u stečaj. Dali su svoje benzinske postaje u zakup ili franšizu.

Očekuju da će i ove godine neki distributeri biti primorani prekinuti poslovanje jer kriza predugo traje. Navode da su najbliže zatvaranju one benzinske postaje kojima je neto marža blizu nule i nemaju sredstava za povećanje plaća ili skupe servise, a nemaju ni mogućnost dizanja kredita.

“Financijski problemi su ogromni. Kada nisi likvidan plaćaš veliku zateznu kamatu, nekad i od 12 posto, ako kasniš s plaćanjem dobavljaču. Ako je kredit vezan na tečaj Euribora, koji se vrti oko četiri posto, neki distributeri imaju i kamatu na kredit veću od 6,5 posto. Banke su znale odbijati produžiti platežnu garanciju ako ne deponirate u banci polovicu iznosa vrijednosti garancije, a sve zbog gubitka u prethodnoj godini”, otkrio je Podobnik za Financije.hr.

Objasnio je da su cijene goriva iznimno visoke zbog nekoliko faktora, a glavni su, naravno, rat u Ukrajini i sukob na Bliskom istoku. Prema tome, ne može se ni očekivati da cijene budu niske. Kaže da gorivo postaje luksuz ako je cijena visoka već u nabavi uz sve namete koje određuje država.

“Ako cijena mora biti visoka, a Vlada opravdano želi da cijena krajnjim potrošačima bude niska, tada je Vlada ta koja mora preuzeti teret na sebe. Zapravo, mora cijelo gospodarstvo platiti cijenu jer svaki poduzetnik bi trebao znati da ako zvono danas zvoni nekom drugom, sutra će možda zvoniti i njemu. Šutjeli smo kada je Vlada ograničila cijene distributerima goriva. Zbog te šutnje ograničili su i cijene prehrambenih proizvoda. Ako nastavimo šutjeti možda će sutra ukinuti tržite u još nekoj industriji”, zaključio je.

Podsjećamo, Vlada je ovaj tjedan donijela nove cijene naftnih derivata u Hrvatskoj koje vrijede narednih 14 dana, a prema kojima je cijena benzina veća za 0,02 eura i iznosi 1,56 eura po litri. Dizelsko gorivo je neznatno jeftinije, za 0,01 euro, pa je nova cijena dizela 1,45 eura po litri. Plavi dizel je također jeftiniji za 0,01 euro i košta 0,91 eura po litri.

Da nema mjera Vlade i da se maloprodajne cijene u potpunosti slobodno formiraju na razini premija energetskih subjekata prije prve Uredbe, benzinsko gorivo koštalo bi 1,68 eura, dizel 1,61 euro a plavi dizel jedan euro po litri, priopćili su iz Vlade.