Konferencija Otpad 360°: Brojni izazovi u gospodarenju otpadom, edukacija građana ključna

Od 2017. do 2023. Hrvatska je smanjila odlaganje komunalnog otpada sa 72 na 52 posto, a do 2035. godine cilj je smanjiti količinu komunalnog otpada odloženog na odlagališta na deset posto. Stopa recikliranja do kraja 2023. bila je 36 posto što predstavlja povećanje od 50 posto u odnosu na 2017. godinu.

Na konferenciji Otpad 360° u Zagrebu okupili su se brojni stručnjaci i predstavnici vlasti kako bi pronašli odgovore na goruća pitanja o gospodarenju otpadom. Najveće odlagalište, zagrebački Jakuševec, najveći je problem. Da bi ga se napokon zatvorilo, što je tema svih predizbornih obećanja, potreban je Centar za gospodarenje otpadom.

„Prema hodogramu trebali smo podnijeti Ministarstvu studiju utjecaja na okoliš za Centar za gospodarenje otpadom i to smo napravili. Sada je na Ministarstvu da pokrene proceduru, da dobijemo dozvole i da možemo ići u gradnju“, poručio je gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević.

Odvajanje otpada samo je jedno od rješenja, prenosi HRT. Osijek je među najuspješnijima u Hrvatskoj, gdje se odvojeno prikuplja 57 posto otpada.

„Što se tiče našeg odlagališta otpada Lončarica Velika uz takvo odvajanje otpada 2013. tamo se odlagalo 30 tisuća tona otpada, 2023. je to prepolovljeno na 15 tisuća tona otpada i mislim da brojke govore sve“, istaknuo je gradonačelnik Osijeka Ivan Radić.

Primjer dobre prakse postoji i na sjeveru Hrvatske. Devet općina i gradova na području Međimurske županije nosi prvo mjesto u odvajanju.

„Problem odvajanja otpada je u gradnji reciklažnog dvorišta za čitavi sjever, to je sortirnica u Piškornici koja se čeka već dobrih deset godina. Vjerujemo i nadamo se da će do 2028. ona biti dovršena“, kaže Ljerka Cividini, gradonačelnica Čakovca.

I u Istri je stanje zadovoljavajuće. Poreč s okolicom trenutačno je na 45 posto odvojenog otpada sa svojih 40 tisuća stanovnika, prenosi Hina. No, njima, kao i drugim obalnim gradovima i općinama, problem je velik broj ljudi u ljetnim mjesecima, rekao je gradonačelnik Poreča Loris Peršurić.

„Ako se komunalno poduzeće i lokalna samouprava kvalitetno organiziraju s infrastrukturom i prvenstveno edukacijom građana, mislim da u konačnici neće biti problema“, poručio je Peršurić.

Otvaranju regionalnog centra za gospodarenje otpadom Lećevica nadaju se i u Splitu. Danas u ovom gradu odvajaju 80 posto više otpada nego prije četiri godine, rekao je gradonačelnik Ivica Puljak i dodao da je najveći dio Karepovca sada saniran.

„Mi smo tamo uspostavili sustav za biostabiliziranje otpada, biootpad pretvaramo u kompost. Počeli smo i s eksperimentalnom fazom tretiranja miješanog komunalnog otpada da bi iz njega izdvojili biootpad i kasnije ga pretvorili u kompost“, naglasio je gradonačelnik Splita.

Da bi se količine otpada smanjile, ključni element u procesu bit će i edukacija građana. Do 10. ožujka jedinice lokalne uprave i samouprave mogle su se javiti na Poziv koji je raspisao Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije RH.

„Prikupit ćemo sve prijave, analizirat ćemo ih i vidjeti koliki bi to bio financijski učinak, pokušati osigurati sredstva i u narednom periodu pomoći u sufinanciranju uklanjanja otpada s takvih lokacija“, izjavio je zamjenik direktora Fonda, Mirko Budiša novinarima na konferenciji “Otpad 360° – jučer smeće, danas problem, sutra sirovina”.

Budiša je rekao da Hrvatska još nije dostigla ciljeve vezano za recikliranje i odlaganje komunalnog otpada iako je vidljiv značajan pomak prema njihovu ostvarenju. Ciljevi za komunalni otpad su osposobiti recikliranjem i pripremom za ponovnu uporabu i popravkom najmanje 55 posto mase komunalnog otpada do 2025., 60 posto do 2030. i 65 posto do 2035. godine.