Kineski izvoz u rujnu je porastao 36,3 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, znatno snažnije od očekivanja analitičara. Rekordan priljev robe na svjetska tržišta podupire kinesko gospodarstvo, ali istodobno pojačava trgovinske napetosti s Europskom unijom i drugim važnim partnerima.
Rujanski rast izvoza ubrzao je s 25 posto zabilježenih u kolovozu i nadmašio srednju prognozu analitičara od 25,7 posto. Bio je to najveći godišnji skok od početka 2021., kada su kineske isporuke snažno rasle tijekom pandemije koronavirusa.
Snažan izvoz povećao je kineski trgovinski višak u prvih devet mjeseci ove godine na 938,1 milijardu dolara. U istom razdoblju prošle godine iznosio je 875,1 milijardu dolara.
Nastavi li se sadašnji trend, Kina bi ove godine mogla premašiti prošlogodišnji rekordni trgovinski suficit od 1,2 bilijuna dolara.
Uvoz je u rujnu također snažno porastao, za 31 posto na godišnjoj razini. Rast je bio veći od kolovoških 28,2 posto i očekivanih 25 posto, ali je velikim dijelom posljedica viših cijena nafte i drugih energenata, a ne snažnog oporavka domaće potrošnje.
Umjetna inteligencija postala je važan izvozni motor
Elektronika povezana s razvojem umjetne inteligencije dala je najveći doprinos kineskom izvoznom skoku. Čipovi te strojevi i komponente za automatsku obradu podataka činili su 17,9 posto ukupnog kineskog izvoza u rujnu. Te dvije kategorije pridonijele su ukupnom rastu izvoza s 13 postotnih bodova, u usporedbi s 11,3 boda u kolovozu.
Gotovo polovica rujanskog povećanja kineskog izvoza tako se može povezati s proizvodima potrebnima za čipove, podatkovne centre i infrastrukturu umjetne inteligencije.
Podaci pokazuju da Kina nastavlja jačati položaj u dijelovima tehnološkog lanca vrijednosti, čak i dok SAD i njegovi saveznici pokušavaju ograničiti kineski pristup najnaprednijim poluvodičima i opremi za njihovu proizvodnju.
Rast izvoza tehnoloških proizvoda pomaže Pekingu nadoknaditi slabiju domaću potrošnju i dugotrajnu krizu na tržištu nekretnina. Kinesko gospodarstvo u drugom je tromjesečju poraslo 4,3 posto, što je jedna od najnižih kvartalnih stopa rasta u posljednjih nekoliko desetljeća.
Rezultat je bio i ispod donje granice godišnjeg cilja kineskih vlasti, postavljenog između 4,5 i pet posto. Podaci o gospodarskom rastu u trećem tromjesečju bit će objavljeni u ponedjeljak.
Europa strahuje za vlastitu industriju
Rast kineskog izvoza dodatno će pojačati pritisak na europske vlade koje strahuju da domaće kompanije ne mogu konkurirati jeftinijim kineskim proizvodima. Kineski trgovinski višak s Europskom unijom prošle je godine dosegnuo gotovo milijardu eura dnevno, a ove godine nastavio je rasti. Najveći doprinos neravnoteži dali su automobili, strojevi i industrijska oprema.
Bruxelles i Peking prošlog su tjedna dogovorili uvođenje kvota na kineske hibridne automobile. Hibridi dosad nisu bili obuhvaćeni dodatnim europskim carinama koje se primjenjuju na baterijska električna vozila proizvedena u Kini.
Europa se nalazi između zaštite vlastite industrije i rizika da će trgovinska ograničenja povećati cijene automobila, elektronike, strojeva i opreme za europske potrošače i poduzeća.
Peking tvrdi da kineski izvoz pridonosi rastu svjetske trgovine, dok europske države upozoravaju da se kineski proizvodni višak prelijeva na njihova tržišta i ugrožava domaća radna mjesta.
Zamjenik čelnika kineske carinske uprave Wang Jun ocijenio je da je vanjskotrgovinska razmjena zemlje tijekom prvih devet mjeseci snažno pridonijela globalnom rastu. Istodobno je upozorio na geopolitičke sukobe, trgovinski protekcionizam i jednostrane mjere koje narušavaju međunarodnu trgovinu.
Pročitajte još:
Snažni izvozni rezultati oštro se razlikuju od stanja u kineskom gospodarstvu. Potrošačke cijene u rujnu su porasle 0,9 posto, nakon kolovoških 0,8 posto, dok su proizvođačke cijene porasle pet posto.
Rast tvorničkih cijena uglavnom se povezuje sa skupljom energijom i fosilnim gorivima zbog krize na Bliskom istoku, a ne sa snažnijom domaćom potražnjom.
Kineski izvoz zasad uspješno nadoknađuje slabosti domaćeg gospodarstva, ali što zemlja više ovisi o prodaji robe u inozemstvu, to postaje izloženija novim europskim carinama, kvotama i drugim trgovinskim ograničenjima.
