Kina postavila nove ciljeve za 2024. godinu, gospodarstvo pred ozbiljnim izazovima

Kina je postavila ambiciozan cilj rasta od oko pet posto za ovu godinu, dok je navela niz mjera usmjerenih na jačanje svog posrnulog gospodarstva.

Premijer Li Qiang objavio je ove planove danas, na otvaranju godišnjeg Nacionalnog narodnog kongresa (NPC), dok se Kina bori da oživi svoje nekada rastuće gospodarstvo. Qiang je rekao i da se gospodarski učinak Kine suočio s teškoćama, prenosi BBC, dodajući da mnoge od njih tek treba riješiti.

“Rizici i potencijalne opasnosti u nekretninama, dugu lokalne samouprave te malim i srednjim financijskim institucijama bili su akutni u nekim područjima. U ovim okolnostima, suočili smo se sa znatno više dilema u donošenju političkih odluka i obavljanju našeg posla”, rekao je premijer Qiang.

Najavljen je i niz drugih mjera za pomoć u rješavanju sporog oporavka zemlje od pandemije, uključujući razvoj novih inicijativa za rješavanje problema u krizom pogođenom sektoru nekretnina u zemlji. Peking također namjerava otvoriti 12 milijuna radnih mjesta u urbanim područjima.

„Regulacija financijskih tržišta također će se povećati, dok će se istraživanja novih tehnologija, uključujući umjetnu inteligenciju i znanost o životu, pojačati“, rekao je premijer Li Qiang.

Desetljećima se kinesko gospodarstvo širilo nevjerojatnom brzinom, a službene brojke pokazuju da je kineski bruto domaći proizvod (BDP) rastao u prosjeku od blizu deset posto godišnje. U svom gospodarstvenom rastu je pretekla Japan i postala drugo najveće svjetsko gospodarstvo, a Peking tvrdi da je izvukao stotine milijuna ljudi iz siromaštva.

Iako Kina kaže da je tijekom 20203. godine gospodarstvo poraslo za 5,2 posto, što je čak i na toj razini malo za Kinu, analitičari tvrde da bi stvarna brojka mogla biti manja.

“Mislim da će sljedećih pet ili deset godina biti teško. Mnogi ekonomisti misle da su brojke potpuno izmišljene. Ideja o rastu od 5,2 posto ili 5,5 posto vjerojatno je pogrešna. Više je vjerojatno da je jedan ili dva posto”, rekao je za BBC Andrew Collier, direktor kineske istraživačke tvrtke Orient Capital Research.

Koje god brojke bile točne, Kina se suočava sa zastrašujućim nizom gospodarskih izazova.

Taj popis uključuje tržište nekretnina u krizi, klimavo tržište dionica, visoku nezaposlenost mladih i prijetnju deflacije dok potrošačke cijene nastavljaju padati. Ti neposredni problemi su složeniji dugoročnim pitanjima od trgovinskih i geopolitičkih napetosti do pada stope nataliteta u Kini i starenja stanovništva.

Jedan od najozbiljnijih izazova povezan je sa stambenim tržištem, koje prema Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) čini oko 20 posto gospodarstva.

I dok se veći dio ostatka svijeta bori sa skokom cijena nakon pandemije, Kina je bila jedno od rijetkih velikih gospodarstava koje je izbjeglo visoku inflaciju. Sada se ipak mora nositi sa suprotnim problemom – upornim padom cijena ili deflacijom. Potrošačke cijene u Kini pale su u siječnju najbržim tempom u gotovo 15 godina, označavajući tako četvrti mjesec zaredom pada.

Bio je to najoštriji pad od rujna 2009., kada se svjetsko gospodarstvo još uvijek oporavljalo od posljedica globalne financijske krize.

Osim ovih neposrednih problema, Kina se suočava i s usporavanjem rasta produktivnosti i starenjem stanovništva.

“Demografska dinamika prilično je nepovoljna, a stanovništvo brzo stari zbog politike jednog djeteta. Za razliku od Japana koji se obogatio prije nego što je ostario, Kina stari prije nego što se obogati “, rekao je Qian Wang, glavni ekonomist za Aziju i Pacifik u investicijskoj tvrtki Vanguard.

S mjerama za poticanje gospodarstva, ove će se godine i izdaci za obranu povećati za 7,2 posto. Obrambeni proračun Pekinga pomno prate njegovi susjedi i SAD, zbog zabrinutosti oko njegovih namjera dok su napetosti oko Tajvana i dalje visoke.