Jurak: Rat na Bliskom istoku mogao bi povećati broj migranata u Hrvatskoj

Sukob na Bliskom istoku negativno je utjecao na izraelsko gospodarstvo, čiji su pokazatelji niži u četvrtom tromjesečju prošle godine. I svjetska kreditna agencija Moody’s je početkom ovog mjeseca po prvi put snizila kreditni rejting Izraela s A1 na A2, iako je rejting A2 i dalje inevsticijski. No, smatraju da će dugotrajni rat s Hamasom postati značajan ekonomski i politički teret za Izrael.

Izraelski ministar financija Bezalel Smotrich osudio je odluku agencije i rekao da ekonomisti Moody’sa pogrešno tumače geopolitičku situaciju.

Politički analitičar, Karlo Jurak, smatra da odluka Moody’sa reflektira odnos svijeta prema Izraelu koji nema jednoglasnu i potpunu podršku saveznika u ovom ratu.

“Naravno da investitori i tržišta reagiraju negativno na tu situaciju tako da je ta odluka očekivana s obzirom na širi međunarodni i geopolitički kontekst u kojem se Izrael trenutačno nalazi. Situaciji se ne nazire kraj jer rat koji je Izrael pokrenuo, nakon terorističkog napada, ne donosi rezultate koje je očekivao”, kazao je Jurak za Financije.hr.

Iako je gospodarstvo Izraela imalo niže pokazatelje u zadnjem tromjesečju prošle godine za 19,4 posto, ipak je 2023. završilo s rastom od dva posto. Ovisno o tome kako će se sukob dalje odvijati, očekuje se da će gospodarstvo rasti za dva posto i u ovoj godini. Međutim, prognoze su neizvjesne pa samim tim i rejting.

“Sada imamo situaciju u kojoj i ostale zemlje ulaze u sukob s Izraelom, tu mislim da Libanon i Jordan. Ova kriza će po svoj prilici potrajati. Prema tome, nestabilnosti na tržištu i rejtinzi koji se dodjeljuju zemljama sigurno neće biti nešto što će u budućnosti odgovarati Izraelu”, rekao je za naš portal.

Trenutačni rejting se još uvijek smatra investicijskim, ali će vjerojatno Izraelu zbog njega biti skuplje posuđivanje novca. Moody’s je još sredinom listopada lani upozoravao na mogućnost snižavanja rejtinga i prva je agencija koja je to učinila. Međutim, moguće je, pa čak i izvjesno, da će S&P Global i Fitch slijediti njegov premjer.

Kao jedan od glavnih razloga za smanjenje rejtinga naveli su projicirano povećanje deficita u proračunu Izraela zbog veće vojne potrošnje. Očekuju da će obrambena potrošnja Izraela do kraja 2024. biti gotovo dvostruko veća nego u 2022. godini.

“Rejting reflektira trenutačnu situaciju i mislim da će najviše utjecati na povjerenje koje investitori i tržišta imaju prema Izraelu odnosno izraelskoj ekonomiji. Mi znamo, po dosadašnjoj praksi, da je povjerenje u ekonomiji najvažnije”, istaknuo je Jurak.

Naglasio je još jednom kako sukob nije doveo Izrael do željenih rezultata jer mnogi taoci nisu oslobođen, a Izrael neselektivno bombardira civilne objekte u Gazi i zbog toga ne nailazi na odobravanje svojih ključnih saveznika, čak ni SAD-a.

Kaže da bi sukob vjerojatno bio završen kada bi obje strane imale svoju državu, odnosno dvije međunarodno priznate države. No, s tom opcijom se Izrael ne slaže, a ne slaže se ni radikalni dio Palestinaca.

Od početka rata, vidljiv je i njegov utjecaj na cijene energenata, a uz to su i napadi na Crvenom moru stvorili veliki problem za međunarodnu trgovinu.

Ekonomski analitičar Luka Brkić i energetski stručnjak Igor Dekanić rekli su tada za naš portal da će se situacija na tržištu energenata pogoršati ako se u sukob uključe naftno bogate zemlje. No, Jurak smatra da postoji još jedna posljedica ovog rata koja može utjecati na Hrvatsku i na cijelu Europu.

“Vjerojatno će se povećati broj migranata u Hrvatskoj. Doći se do pojačanog vala migracija prema Europi općenito. Europa je pod izuzetnim migrantskim opterećenjem, naročito zadnjih godina, više nego prije osam ili devet godina kada je krenuo migrantski val. Situacija s migrantima će se dodatno pogoršati ako to postane regionalni sukob, iako to u dobroj mjeri već jest regionalni sukob”, zaključio je Jurak.