Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac i direktorica Svjetske banke za Europsku uniju Anna Akhalkatsi potpisali su Ugovor o zajmu za projekt jačanja pripravnosti te institucionalne, fizičke, financijske i socijalne otpornosti na katastrofe, javlja Hina.
Zahvaljujući Zajmu za razvojne politike za pripravnost i otpornost na katastrofe, s opcijom odgode povlačenja sredstava, država će moći bolje upravljati fiskalnim i društvenim posljedicama katastrofa i brzo mobilizirati resurse kako bi odgovorila na izvanredni događaj i osigurala otporan oporavak, istaknuto je u priopćenju Ministarstva financija i Svjetske banke.
“Ovaj zajam od 100 milijuna eura označava bitan korak u kontinuiranim naporima Hrvatske da poboljša svoju spremnost i otpornost na katastrofe. Također, pruža nam ključne alate za bolje upravljanje fiskalnim posljedicama prirodnih katastrofa te za brz i učinkovit odgovor u slučaju izvanrednih situacija. Jačanjem institucionalnih kapaciteta, nadogradnjom infrastrukture i promicanjem mjera financijske zaštite osiguravamo sigurnost našeg stanovništva, otpornost naših građana i nastavak gospodarskog razvoja”, naglasio je ministar Primorac u izjavi koja se prenosi u priopćenju.
Ovo je prvi takav zajam Republici Hrvatskoj, a trebao bi pridonijeti jačanju pripravnosti i otpornosti na katastrofe u trima područjima.
Prvo, u okviru nacionalnih reformi za poboljšanje upravljanja infrastrukturom i povećanje institucionalnih kapaciteta za prilagodbu.
Drugo, reformama u strateškim sektorima, kao što su energetika, turizam i stanogradnja, kojima će se povećati proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora za vlastite potrebe, ulaganja u otporan turizam te sigurnost u višestambenim zgradama.
Treće, mjerama kojima se potiče sklapanje osiguranja rizika od katastrofa i pruža potpora za oporavak ranjivih skupina stanovništva.
Zajam traje tri godine te se u slučaju katastrofe može koristiti kao dopuna proračunskim rezervama jer su sredstva dostupna u kratkom roku i služe kao prijelazno financiranje dok se nakon prirodne nepogode ne mobiliziraju drugi izvori.
Kako se napominje u priopćenju, Hrvatska je izložena znatnim rizicima od potresa, poplava, klizišta, toplinskih valova, suša i požara otvorenog tipa.
Pročitajte još:
Prosječni godišnji ekonomski gubici iznose otprilike 0,8 posto BDP-a, a 2020., potresi su prouzročili štetu i gubitke od otprilike 16,1 milijarde eura, odnosno 24 posto BDP-a. Stoga, bolje financijske mjere i socijalna zaštita nužni su radi zaštite ljudi, radnih mjesta i gospodarskog rasta ostvarenog posljednjih godina.
“Ovaj projekt pomaže poboljšati kapacitete Hrvatske da odgovori na izvanredne situacije te istovremeno osigurava otpornost potrebnu za zaštitu ljudi, radnih mjesta i razvojnih postignuća. Projekt također podržava napore Vlade u izgradnji sigurnije i pravednije države, u kojoj su institucije bolje osposobljene za upravljanje rizicima i pružanju potrebne zaštite stanovnicima”, izjavila je direktorica Svjetske banke za EU Anna Akhalkatsi.
