Hrvatska uvozi oko 35 posto mesa, a to diktira cijene na tržištu

Hrvatska vlastitom proizvodnjom pokriva samo oko 67 posto domaćih potreba za mesom, a proizvodnja se i dalje smanjuje, rekao je Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva za HRT, naglašavajući da je unazad 20 godina u Europi razvidna stagnacija proizvodnje mesa.

„Najviše se smanjuje proizvodnja ovčjeg i kozjeg mesa, zatim goveđeg, a nešto manje svinjskog. Jedini je porast u proizvodnji mesa peradi. Dugoročne projekcije pokazuju da će tako biti i dalje“, dodao je Tušek.

Meso se, kaže, proizvodi u samo nekoliko država. Kada se govori o svinjskom mesu to su veliki proizvođači koji pokrivaju tržište ne samo EU, već i dalekih zemalja kao što je Kina.

„Njemačka, Španjolska, Danska i Nizozemska su zemlje koje su visoko specijalizirane za određene proizvodnje u stočarstvu. Oni imaju moderne farme s intenzivnom proizvodnjom“, rekao je državni tajnik Tušek.

Naglašava i kako se u Hrvatskoj jedan dio proizvodnje odvija u ekološkim uvjetima, ekstenzivnim uvjetima, tako da je teško to uspoređivati.

„Kroz programe mi želimo potaknuti proizvođače koji su konkurentni i imaju mogućnost te radnu snagu da hvataju korak s najrazvijenijim zemljama“, rekao je Tušek.

Hrvatska nije samodostatna što se tiče mesa i oko 33 do 35 posto nadoknađuje se iz uvoza a ministarstvo poljoprivrede provodi niz mjera i programa za podupiranje i modernizaciju farmi.

Što utječe na hrvatske farmere?

U Hrvatskoj je prošle godine pala proizvodnja svinja za 14,2 posto, na 147.811 tona, pokazali su podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). S obzirom na afričku svinjsku kugu (ASK), koja je pogodila mnoge uzgajivače svinja, ove brojke nisu iznenađujuće.

Prema podacima Eurostata, statističkog ureda Europske unije, Hrvatska je u 2023. zabilježila smanjenje populacije svinja za deset posto na godišnjoj razini.

U djelatnosti uzgoja svinja u 2023. godini prijavljeno je 185 uzgajivača. Ukupni prihodi u 2022. godini iznosili su im 71.929.190 eura, što je za 14.700.003 eura više nego u godini prije. Istodobno, ukupna dobit uzgajivača iznosila je 1.391.416 eura, za 91.390 manje nego u 2021., prema podacima bonitetne kuće CompanyWall.

Cijena mesa u Europskoj uniji bila je 3,3 posto viša nego u veljači 2023. godine, no Hrvatska bilježi znatno veći postotak poskupljenja mesa.

U EU, svinjsko meso je zabilježilo najveći rast od 5,7 posto, ispred janjetine i kozletine, čija je cijena u proteklih godinu dana veća za 4,5 posto. Govedina i teletine skuplje su za tri posto dok je jedino pojeftinila perad, za 1,6 posto u odnosu na isti period prošle godine, pokazuju podaci Eurostata.

U protekloj godini problem hrvatskih poljoprivrednika bili su i loši vremenski uvjeti. Suša je negativno utjecala na razne grane poljoprivrede, a mnogi su se žalili i na cijene žitarica.

No, cijenu hrane u Hrvatskoj ne diktiraju proizvođači, nego opskrbljivači a na veliki uvoz mesa u Hrvatsku, u nekoliko navrata je upozoravao predsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja (SUS) Hrvatske, Damir Jagić, koji je ranije pojasnio za Financije.hr da cijenu mesa u Hrvatskoj upravo determinira uvoz – jer Hrvatska nije samodostatna. Istakao je tada i da je bolest afričke svinjske kuge ponajmanji problem za Hrvatske svinjogojce.

“Da smo samodostatni 100 posto, tada bi možda mogli, s državom, naći neki kompromis, ali ovako, kad ste ovisni o uvozu, cijena kakva je vani, takva je i tu. Cijena vani trenutačno ide gore, što znači da ide i kod nas. Zbog slobodne trgovine, bazirali smo se na uvozu odnosno zbrinjavanju viškova svinjetine iz uvoza. Ona je tada bila jeftinija od domaće, što je rezultiralo zanemarivanjem naše domaće proizvodnje. Uvijek smo upozoravali da je hrana strateško pitanje svake države. Ovo nas mora otrijezniti da se okrenemo domaćem, ako nije prekasno”, rekao je tada za naš portal Damir Jagić.

U studenom 2024. godine DZS je objavio i da će u Hrvatskoj ove godine vrijednost realnog dohotka u poljoprivredi iznositi 1,62 milijarde eura, što je za 6,3 posto manje u odnosu na 2023. godinu. Istodobno, statističari navode da će vrijednost poljoprivredne proizvodnje biti manja za 0,3 posto i iznosit će 2,83 milijarde eura. Bruto dodana vrijednost u 2024. procjenjuje se na 1,56 milijardi eura. Na godišnjoj razini se očekuje rast od 12,3 posto.