Hrvatska je uspjela iskoristiti sva kohezijska sredstva iz prvog višegodišnjeg proračuna Europske unije, učinci se vidi na terenu, ali glavni izazov je smanjiti goleme razlike u razvijenosti među njezinim županijama, rečeno je na sjednici Odbora za regionalni razvoj Europskog parlamenta. Tema je bila korištenje kohezijskih sredstava u prvih deset godina članstva Hrvatske u EU.
Hrvatska je iz prvog sedmogodišnjeg proračuna EU, za razdoblje od 2013. do 2020. godine, imala na raspolaganju 10,7 milijardi eura, prenosi Hina, a ta se sredstva, zbog pravila N+3 mogu koristiti još tri godine nakon isteka toga razdoblja, odnosno do kraja 2023.
Ministar regionalnog razvoja i fondova EU, Šime Erlić, koji je u radu Odbora učestvovao putem video-veze, istaknuo je da je u proteklih deset godina Hrvatska uspjela izgraditi sustav za povlačenje europskih sredstava i podići institucionalne kapacitete.
„Razvoj Hrvatske bez europskih fondova sigurno bi bio sporiji. Doslovno svugdje ciljem Hrvatske mogu se vidjeti projekti financirani europskim sredstvima. Nema sumnje da je Hrvatska danas puno bolje mjesto za život nego prije deset godina“, rekao je Erlić.
Hrvatska do 2030. godine ima ukupno na raspolaganju 25 milijardi eura i cilj je iskoristiti ta sredstva za financiranje održivog rasta, zaštitu okoliša, digitalizaciju i stvaranju visokokvalitetnih radnih mjesta. U infrastrukturi naglasak će biti na željeznici.
Predsjednik saborskog Odbora za regionalni razvoj i fondove EU, Marko Pavić, rekao je da je Hrvatska iskoristila prvu omotnicu i bila vrlo uspješni.
„U proteklih 10 godina u Hrvatskoj stvoreno 215 tisuća radnih mjesta, da danas ima 1,6 milijuna zaposlenih, dok je 2013. bilo 1,4 milijuna. Broj nezaposlenih je 2013. bio preko 350 tisuća, a danas je manji od 100 tisuća. Danas na jednog nezaposlenog dolazi 6 osoba koje rade, a prije deset godina taj je omjer bio četiri zaposlena na jednog nezaposlenog“, rekao je Pavić.
Pročitajte još:
Pavić je istakao i da su kohezijska sredstva pridonijela rastu BDP-a u Hrvatskoj za šest postotnih bodova.
U raspravi je istaknuto da je jedan od najvećih izazova za Hrvatsku rješavanje velikih razlika u razvijenosti njezinih regija. Tako je u Zagrebu, BDP per capita na 118 posto europskog prosjeka, a u Slavoniji samo 36 posto ili u Dalmatinskoj zagori oko 40 posto.
4 Odgovora
Tocno.. kad udjes u pojedine zupanije, kao da si usao u drugu drzavu
Super je sto su uspjeli iskoristiti sredstva, valjda ce i dalje tako.
Nažalost, malo je obrazovanog kadra u nerazvijenim područjima koji mogu napisati kvalitetan EU program za natječaje.
Drago mi je što su iskoristili poticaje i nadam se da će iduće godine i druge regije znati bolje iskoristiti