Hrvatska udjelom duga u BDP-u ispod europskog prosjeka, a taj javni dug će vraćati buduće generacije, ocjenjuju analitičari

Hrvatski javni dug iskazan udjelom u BDP-u bio je i na kraju prosinca 2023. godine znatno niži od prosjeka eurozone i EU, pokazali su podaci europskog statističkog ureda –  Eurostata.

Na razini eurozone, koju čini 20 država, javni dug iskazan udjelom u BDP-u iznosio je na kraju prosinca 88,6 posto i bio je manji za 1,3 postotna boda nego na kraju rujna, pokazuju izračuni Eurostata.

Na razini EU, javni dug je smanjen potkraj 2023. godine za 0,7 postotnih bodova, na 81,7 posto BDP-a s dotadašnjih 82,4 posto. U odnosu na kraj 2022. godine bio je manji u prosjeku za dva postotna boda. Udio duga u BDP-u smanjio se na oba područja zato što je BDP u apsolutnom izrazu porastao snažnije od javnog duga.

Na kraju prošle godine, bruto dug opće države iznosio je na razini eurozone 12,73 bilijuna eura, a na razini EU-a 13,86 bilijuna eura.

Prema podacima Eurostata, oko polovine članica EU, javni dug iskazan udjelom u BDP-u bio je i na kraju prosinca iznad propisanog plafona od 60 posto, kao i na kraju rujna.

Najveće omjere državnog duga i BDP-a na kraju četvrtog tromjesečja 2023. bilježe Grčka od 161,9 posto, Italija od 137,3 posto, Francuska sa 110,6 posto, Španjolska sa 107,7 posto i Belgija sa 105,2 posto. Najmanje omjere državnog duga i BDP-a imaju Estonija – 19,6 posto, Bugarska 23,1 posto, Luksemburg 25,7 posto i Danska 29,3 posto, pokazuju podaci Eurostata.

U Hrvatskoj je konsolidirani dug opće države na kraju prosinca iznosio 48,19 milijardi eura i bio je veći za 290 milijuna eura nego na kraju rujna. Iskazan udjelom u BDP-u, smanjio se na kraju prosinca na 63,0 posto, sa 63,9 posto na kraju rujna, odražavajući snažniji rast gospodarstva. Na kraju 2022. iznosio je 46,35 milijardi eura, što je tada odgovaralo 67,8 posto BDP-a.

Na kraju prosinca 2023. javni dug iskazan udjelom u BDP-u bio je u devet zemalja EU-a veći nego 12 mjeseci ranije. Time se skupina proširila za jednu zemlju.

Najviše je u odnosu na kraj 2022. godine porastao u Finskoj, za 2,3 postotna boda. Slijedi Latvija gdje je uvećan za 1,8 postotnih bodova.

Daleko najveći pad bilježili su Portugal i Grčka, za 13,3 odnosno za 10,8 postotnih bodova. Slijedi Cipar gdje je bio manji za 8,3 postotna boda.

Eurostat u skupini izdvaja i Hrvatsku s udjelom duga u BDP-u na kraju 2023. manjim za 4,8 postotnih bodova nego na kraju 2022.

Najbliže je Hrvatskoj Španjolska gdje se smanjio za 4,0 postotna boda, pokazuju podaci Eurostata.

Ekonomski analitičar Damir Novotny podsjeća da previsok javni dug nije dobar za ekonomski rast te je jedan od imperativa još od 1999. godine odnosno vremena Europske ekonomske zajednice da učešće javnog duga u BDP-u iznosi  60 posto a deficita u odnosu na BDP tri posto.

Ako javni dug pređe razinu od 60 posto, smatra se prekomjernim javnim dugom i mora ga se smanjivati prema Paktu o stabilnosti. No, ovih pravila nitko osim Njemačke se nije držao, kaže Novotny za Financije.hr.

„Sve velike zemlje članice EU su prešle taj prag i bile su fiskalno neodgovorne dok su male zemlje ipak više poštivale ova pravila. Hrvatska je prošla kroz tu proceduru. U Hrvatskoj je javni dug počeo naglo rasti 2009. godine, nakon globalne financijske krize. Tada su se nosioci financijskih politika odlučili da se država dodatno zaduži da bi država financirala postojeće dugove, odnosno nije se išlo na mjere štednje nego na naglo povećanje javnog duga. Nakon toga Hrvatska je prošla kroz pretpristupne pregovore i ti omjeri su se poboljšali nakon ulaska u EU, te smo čak jedne godine imali i viškove, ali samo te jedne godine, a viškovi su se potrošili za sanaciju brodogradnje“, pojašnjava Novotny.

Nakon toga, Hrvatska je ušla u novi ciklus zaduživanja. Najnoviji podaci, koje je Eurostat objavio, potvrđuju da je učešće javnog duga palo ali njegova struktura je problematična.

„Razina javnog duga se nije smanjila, povećala se. Ali i BDP je počeo rasti nakon lockdowna. Inflacija je učinila svoje, te umjesto smanjivanja zalihe javnog duga Vlada je povećala domaću potražnju i potrošnju i time je BDP narastao ali se javni dug nije smanjio. Vlada nije smanjila javni dug nego je išla na transfere, povećanje plaća u javnom sektoru iznad razine produktivnosti i stvorila val snažne domaće potrošnje pa i prihoda te je BDP porastao. To sve nam znači da je problem prebačen na neke druge, buduće generacije koje će se morati rješavati tako visokog javnog duga u BDP-u“, rekao je Novotny za Financije.hr.

Javni dug, dodaje, u vremenima niskih kamatnih stopa i nije predstavljao ogroman problem iako je onemogućavao da se snizi ukupno porezno opterećenje gospodarstvenika ali sad, kada su kamatne stope u porastu, javni dug će postati problem budućih naraštaja.

Hrvatska je u 2023. godini po proračunskom manjku iskazanom udjelom u BDP-u bila znatno ispod prosjeka eurozone i EU, prema podacima Eurostata – od 528 milijuna eura, što je odgovaralo 0,7 posto BDP-a. Na razini eurozone proračunski manjak iskazan udjelom u BDP-u spustio se lani na 3,6 posto, s 3,7 posto u 2022. godini, pokazali su preliminarni izračunu Eurostata. Na razini EU porastao je pak s 3,4 na 3,5 posto BDP-a, utvrdio je Eurostat.