Hrvatska najgora u EU po korištenju obnovljive energije u transportu

Europska unija (EU) je u 2023. godini ostvarila 24,5 posto udjela obnovljivih izvora u bruto konačnoj potrošnji energije što je za 1,5 postotni bod više no u 2022. godini i gotovo tri puta više nego u 2004. kada je postotak bio tek 9,6 posto, pokazuju podaci Eurostata.

EU cilja do 2030. godine tu brojku podići na 42,5 posto što bi značili da zemlje članice trebaju bitno pojačati napore kako bi se to moglo ostvariti.

Švedska ima najveću brojku u tom kontekstu jer dvije trećine ili 66,4 posto konačne potrošnje dolazi iz obnovljivih izvora. Ta se zemlja uglavnom oslanja na čvrsta biogoriva, hidroenergiju i vjetar. Slijedi Finska s 50,8 posto s praktično istim energetskim miksom u obnovljivom segment te Danska sa 44,9 posto gdje dominiraju čvrsta biogoriva i vjetar.

Najniže udjele imali su Luksemburg s 11,6 posto, Belgija sa 14,7 posto te Malta s 15,1 posto.

U bruto konačnu potrošnju ubraja se i gubici tijekom prijenosa električne energije te potrošnja pogona za proizvodnju električne i toplinske energije.

Hrvatska ima udio od 28,05 posto obnovljivih izvora u bruto konačnoj potrošnji energije naspram 23,4 posto u 2004. godini. Zanimljivo je da je u 2021. taj udio bio veći, na 31,3 posto.

Kad je riječ o segmentu transporta na razini EU-a je udio obnovljivih izvora porasla na 10,8 posto, odnosno 1,2 postotna boda više no u 2022.

Cilj za 2030. je 29 posto, pa je i u tom segmentu teška zadaća pred članicama. Da bi se cilj postigao bilo bi potrebno u prosjeku svake godine povećavati postotak za 2,6 postotnih bodova, a treba napomenuti da je u razdoblju od 2014. do 2023. prosječni godišnji rast iznosio 0,43 postotna boda.

I opet je tu na vrhu Švedska koja je jedina zemlja koja je već ostvarila cilj za 2030. godinu došavši do razine od 33,7 posto. Druga je Finska s 20,7 posto, a slijedi Nizozemska s 13,4 posto i Austrija s 13,2 posto.

Najniži postotak ima Hrvatska, tek 0,9 posto, nakon čega dolaze Latvija s 1,4 posto te Grčka s 3,9 posto.

Švedska, Austrija i Portugal su ostvarili najveći napredak na godišnjoj razini naspram 2022. godine, a najveći pad dogodio se u Latviji, Hrvatskoj i Rumunjskoj. Hrvatska je u 2023. pala na 0,9 posto s 2,4 posto godinu ranije.

Na vjetar i hidroenergiju otpada više od dvije trećine ukupne električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora u EU. Kod vjetra je brojka 38,5 posto, kod hidroenergije 28,2 posto. Na trećem je mjestu solarna energija s 20,5 posto, ali to je najbrže rastući oblik proizvodnje struje. U 2008. udio je bio tek jedan posto.

Također, u 2023. otprilike četvrtina potrošene energije za grijanje i hlađenje došla je iz obnovljivih izvora.

U skandinavskim i tri baltičke zemlje za grijanje i hlađenje je više od 50 posto energije došlo iz obnovljivih izvora.

Prosjek EU je 26,2 posto, a u Hrvatskoj brojka je 36,2 posto.