U prošloj godini zemlje članice Europske unije (EU) izvezle su usluge u vrijednosti od rekordnih 1.568 milijardi eura u ostatak svijeta što je rast od osam posto u odnosu na godinu ranije. Trgovinska bilanca u uslugama dosegnula je višak od također rekordnih 194 milijardi eura budući da je uvoz usluga iznosio 1.374 milijardi eura. Uvoz je bio veći za sedam posto naspram 2023. godine.
Za usporedbu, u 2010. izvoz usluga iz EU-a vrijedio je 559 milijardi eura.
Zemlja EU-a koja je izvezla najveću vrijednost usluga bila je Irska, a brojka je 334 milijarde eura. Vodeći trgovinski partneri EU-a u sektoru usluga su SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo.
Na izvoz usluga u SAD otpalo je 22 posto ukupne vrijednosti što je iznos od 344 milijarde eura. Kod Ujedinjenog Kraljevstva brojka je 19 posto ili 294 milijarde eura, a na trećem je mjestu Švicarska s 10 posto udjela ili 162 milijarde eura.
SAD je bio izvorište više od trećine vrijednosti usluga koje je uvezao EU. Brojka je 35 posto ili 483 milijarde eura. To znači da je američki suficit u trgovini uslugama s EU 139 milijardi eura.
Bruxelles je u trgovinskim pregovorima između SAD i EU u kontekstu carina nerijetko napominjao da je potrebno voditi računa da SAD ima višak u toj razmjeni i da nije korektno samo isticati u prvi plan robni saldo što je činio Washington.
Udio Ujedinjenog Kraljevstva u uvozu usluga u EU je 18 posto ili 248 milijardi eura, a Švicarske sedam posto ili 99 milijardi eura. Drugim riječima, EU naspram Ujedinjenoga Kraljevstva ima pozitivnu bilancu u uslugama od 46 milijardi eura dok je u odnosu na Švicarsku višak 63 milijarde eura.
Irska je na prvom mjestu u EU i po vrijednosti uvezenih usluga koje su u 2024. iznosile 356 milijardi eura. To njezinu trgovinsku bilancu u uslugama vodi u manjak od 22 milijarde eura.
U razdoblju od 2002. do 2024. EU je neprestano u suficitu u razmjeni usluga s ostatkom svijeta. Dok je robna razmjena u 2021. i 2022. imala veći rast nego sektor usluga, u zadnje dvije godine kod usluga je rast izvoza nastavljen, ali je kod roba došlo do pada.
Što se izvoza usluga po zemljama tiče, nakon Irske najveći je imala Njemačka, i to 240 milijardi eura. Dakle, Irska je imala udio od 21,3 posto u ukupnom europskom izvozu usluga, a Njemačka 15,3 posto. Francuska je na trećem mjestu s vrijednošću od 201 milijarde eura i udjelom od 12,8 posto, a Nizozemska četvrta sa 161 milijardom eura i 10,3 posto udjela u EU izvozu.
Udio Irske u europskomo uvozu je 25,9 posto nakon čega slijede iste zemlje kao i kod izvoza usluga.
Na Njemačku otpada 243 milijarde eura ili 17,7 posto, na Francusku 151 milijarda eura ili 11 posto te na Nizozemsku 139 milijardi eura ili 10,1 posto. Dakle, Njemačka ima manjak u razmjeni usluga od tri milijarde eura, dok je Francuska ostvarila višak od 50 milijardi eura. Nizozemska je također u suficitu, ali za 22 milijarde eura.
Kod izvoza dalje su uspješne Španjolska s udjelom od 6,1 posto, Danska sa 4,7 posto, Italija sa četiri posto, Švedska s 3,7 posto i Luksemburg s 3,3 posto. Na sve ostale zemlje EU-a otpada udio od 18,5 posto u ukupnom europskom izvozu usluga u treće zemlje.
Pročitajte još:
Inače, kad je riječ o trgovini uslugama unutar EU-a tu je u izvozu najuspješnija Njemačka s udjelom od 12,8 posto ili 195 milijardi eura. Irska je tu tek na četvrtom mjestu s 9,8 posto udjela.
Hrvatska 69,4 posto svojih usluga izvozi u druge članice EU-a, a 30,6 posto izvan EU-a. Irska pak 76,2 posto ukupnog izvoza usluga isporučuje izvan EU-a.
Hrvatska je u treće zemlje izvezla usluge u vrijednosti od 6,34 milijarde eura, a uvoz je iznosio tri milijarde eura. Slovenija je pak imala izvoz od 3,3 milijarde eura i uvoz od 2,2 milijarde eura.
