Hrvati sve više koriste umjetnu inteligenciju, a raste i povjerenje: Što nas najviše brine?

Umjetna inteligencija u samo je nekoliko godina od novosti postala dio svakodnevice građana Hrvatske, koji je sve češće koriste za informiranje, prevođenje, ali i savjete o tjelesnom i mentalnom zdravlju. Istodobno, raste i povjerenje u njezinu primjenu, no ne jenjavaju ni strahovi vezani uz dezinformacije, privatnost i moguće posljedice za ljudske sposobnosti i radna mjesta.

O tome kako Hrvati koriste umjetnu inteligenciju, koliko joj vjeruju i što ih najviše zabrinjava govorio je Nikola Erceg s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, predstavljajući rezultate istraživanja na drugom danu konferencije ‘Izazov promjene’ u Poreču.

Uz njega, o umjetnoj inteligenciji govorili su i Goran Đoreski, direktor u Digital Realty Hrvatska i predsjednik Hrvatske udruge data centara, Ozren Kobsa, odvjetnik u odvjetničkom društvu Buterin & Partners, Zvonimir Galić, profesor na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, i Zvonko Kostanjčar, profesor Fakulteta elektrotehnike i računarstva.

“Istraživanje smo proveli u suradnji s našim kolegama i partnerima. Pokušali smo odgovoriti na tri pitanja. Kako i koliko građani Hrvatske danas koriste umjetnu inteligenciju? Koliko joj vjeruju? Što su glavni strahovi vezani uz umjetnu inteligenciju”, rekao je Erceg i dodao da je riječ o četiri istraživanja.

Rezultati su otkrili da je u 2023. i 2024. godini 13 odnosno 12 posto građana koristilo umjetnu inteligenciju dnevno ili tjedno, a ove godine je to 58 posto. Čak 77 posto građana koristi ili je barem isprobalo AI alate, ali samo pet posto je spremno platiti za korištenje AI alata.

Kada je riječ o tome za što su ga koristili, uglavnom je to za prikupljanje informacija (82 posto) ili prevođenje tekstova (71 posto). No, raste i broj onih koji koriste umjetnu inteligenciju za savjete o zdravlju, u 2025. godini je to činilo 44 posto ljudi, a u ovoj godini 67 posto.

Uz to, građani sve više traže savjete za mentalno zdravlje. Lani ih je bilo 20 posto, a u ovoj godini 27 posto.

U tvrtkama u kojima se koristi AI kažu da im pomaže da štede vrijeme, najmanje 15 minuta dnevno po zaposlenom, a u nekim slučajevima i više od sat vremena.

Čak 45 posto poduzeća koristi AI u poslovanju, a 56 posto zaposlenih i samozaposlenih koristi AI na poslu. No, većina ih nema nikakvu AI strategiju u tvrtki i većina zaposlenika nije dobila upute kako bi trebali koristiti umjetnu inteligenciju.

Zanimljivo je da je u 2026. godini povjerenje u AI po prvi put sustiglo nepovjerenje. Tako 29 posto građana vjeruje primjeni AI sustava, a 28 posto ih ne vjeruje. Ostali su neodlučni.

Povjerenje u umjetnu inteligenciju raste u svim segmentima – obrazovanju, zdravstvu, pravnim pitanjima, financijama i ulaganjima.

Ipak, zabrinutost još uvijek postoji. Građane, njih 65 posto, brine da će AI lažnim vijestima utjecati na javno mnijenje. Čak 56 posto građana je zabrinuto da neće razlikovati sadržaj koji stvara AI od ljudskog, dok ih 69 posto smatra da se njihovi osobni podaci koriste za učenje AI-ja bez odobrenja.

Raste i broj građana koji su zabrinuti da će zbog umjetne inteligencije doći do smanjenja ljudskih sposobnosti, u 2023. godini je to smatralo 10 posto građana, a sada je 14 posto.

Istraživanja su otkrila i da 55 posto ispitanika smatra da će AI za 10 godina raditi uz ljude i biti alat kojim se ljudi koriste, a 40 posto ih strahuje da će zamijeniti ljude ili da će raditi protiv ljudi.

Tijekom panela pod nazivom ‘Izazov promjena: Novo doba odlučivanja – tko odlučuje? Umjetna inteligencija, podatkovni centri i ljudski um u dobu eksponencijalnih promjena’ govorilo se, uz korištenje umjetne inteligencije, i o podatkovnim centrima te o situaciji u Europi u odnosu na SAD i Kinu.

“Podatkovni centri su ušli u fokus javnosti tek sada s umjetnom inteligencijom. To su centri gdje se sada izvršavaju sve naše društvene mreže, telekomunikacijske usluge, bankovne transakcije itd. Tradicionalni podatkovni centri zahtijevaju predgrađe nekog velikog grada, puno optike, različitih telekoma… S druge strane, AI je pomaknuo tu priču izvan grada gdje nema nužno telekomunikacija i gdje je bitan samo veliki izvor električne energije. Današnji AI data centri troše oko 200 i nešto kilovata električne energije”, objasnio je Đoreski.

Istaknuo je da su za umjetnu inteligenciju bitne dvije stavke, a to su dostupnost električne energije i dostupnost čipova.

Kina i SAD su prema tim faktorima u boljem položaju nego EU.

“Kina ima više električne energije nego SAD, Indija i Europa zajedno, ali njeni čipovi nisu na razini Nvidijinih čipova”, kazao je Đoreski.

Europa pak, tvrdi Đoreski, ima samo regulativu. Uz to, nema dovoljno električne energije i veliki fokus je na zaštiti podataka, što otežava treniranje AI modela.

Kobsa je komentirao pravni okvir kada je riječ o korištenju umjetne inteligencije, odnosno tko snosi odgovornost kada nešto nije u redu i kada se koriste privatni podaci građana.

Istaknuo je da nisu iste regulative u svim državama, a da je odgovorna osoba koja je nešto odobrila. Dodao je i da mu ljudi u zadnje vrijeme dolaze kako bi provjerili neke informacije, a ne kako bi dobili odgovore na određena pitanja jer im je AI već odgovorio na ta pitanja.

To potvrđuje rezultate istraživanja, odnosno da ljudi sve više koriste AI.

Dakle, umjetna inteligencija sve se snažnije integrira u svakodnevni život i poslovanje. Ipak, pitanja zaštite privatnosti, dezinformacija i odgovornosti ostaju otvorena. Ključno pitanje više nije hoće li umjetna inteligencija promijeniti društvo, nego kako osigurati da njezin razvoj bude siguran, odgovoran i u službi ljudi.