Prema zadnjim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), dug opće države krajem travnja ove godine iznosio je 46,7 milijarddi eura, što je za 0,5 milijardi ili 1,1 posto manje nego u travnju godinu ranije.
Solidno smanjenje duga opće države zabilježeno je i na mjesečnoj razini, i to za 1,4 milijarde eura ili za tri posto. Domaća komponenta tog duga krajem travnja bila je 32,8 milijardi eura, što je za 2,6 milijardi ili 8,7 posto više nego u travnju 2022. S druge strane, inozemna komponenta duga opće države iznosila je 13,9 milijardi eura, a na godišnjoj razini pala je za 3,2 milijarde ili 18,5 posto.
“Nakon snažnog pada omjera javnog duga i BDP-a u 2022., na 68,4 posto BDP-a ili za 10 postotnih bodova u odnosu na kraj 2021., daljnje poboljšanje očekujemo i u ovoj godini. U srednjoročnom razdoblju, fiskalni scenarij za Hrvatsku u svim projekcijama sugerira postupno dostizanje maastrichtskog kriterija od 60 posto BDP-a”, ističu analitičari Raiffeisenbank Austria u komentaru podataka HNB-a o dugu opće države.
Podsjećamo, bruto inozemni dug, prema ranije objavljenim podacima HNB-a, ukazuju da je iznosio, na kraju travnja, 58 milijardi eura, što je za 7,1 milijardu ili 14 posto više nego godinu dana ranije, te je takav porast poglavito rezultat rasta duga središnje banke. Istodobno, to je i 0,2 milijarde eura ili 0,3 posto posto manje u odnosu na ovogodišnji ožujak.
Pročitajte još:
Ukupno je od početka ove godine bruto inozemni dug porastao 8,5 milijardi eura ili 17,1 posto. Snažan rast inozemnog duga na godišnjoj razini i u odnosu na kraj godine prvenstveno je rezultat rasta duga središnje banke zbog primjena pravila o knjiženju gotovine eura u bilanci nacionalnih središnjih banaka Eurosustava.
Jedan odgovor
Zanimljivo…