Učenici osnovnih škola ostvaruju relativno visoke rezultate u financijskom znanju i ponašanju, uzimajući u obzir njihovu dob i prilagođenost pitanja, pokazali su rezultati istraživanja koje je objavila Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa).
Hanfa će i ove godine sudjelovati u brojnim aktivnostima usmjerenim na unaprjeđenje financijske pismenosti koje su organizirane povodom Svjetskog i Europskog tjedna novca, od 17. do 23. ožujka 2025. godine.
Agencija je priopćila da je već nekoliko godina provodila istraživanje financijske pismenosti učenika osnovnih i srednjih škola, a lani je u istraživanju sudjelovalo 333 učenika srednjih škola i 326 učenika osnovnih škola u Hrvatskoj. Rezultati su otkrili da je 75 posto učenika osnovnih škola imalo visoko financijsko znanje, što je malo manje nego u 2023. godini kada ih je bilo 79 posto. Dobro financijsko ponašanje imalo je 66 posto učenika osnovnih škola u 2024. godini, manje nego u godini prije kada ih je bilo 69 posto.
“Najbolje rezultate postižu u rješavanju osnovnih matematičkih problema i izražavanju stavova o financijama, dok su manje upoznati s pojmom budžeta te razlikom između štednje i ulaganja”, piše u priopćenju Hanfe.
Prema rezultatima istraživanja, čak 89 posto učenika osnovnih škola reklo je da džeparac trebaju odmah potrošiti čim ga dobiju, a samo 48 posto ih smatra da je ulagane novca isto što i štednja.
S druge strane, kod učenika srednjih škola financijsko ponašanje ocijenjeno je kao najjača komponenta financijske pismenosti, dok je primijećena razlika između samoprocijenjenog znanja i stvarnog razumijevanja financijskih pojmova.
“Samo 20 posto učenika točno je izračunalo realnu kamatnu stopu, dok je tek 22 posto učenika svjesno da uplata u treći mirovinski stup nije obvezna. Zanimljivo je i da 58 posto učenika smatra da novac primarno služi za trošenje, što ukazuje na potrebu za dodatnim edukacijama o odgovornom upravljanju osobnim financijama”, ističe Hanfa.
Kao dio tjedna financijske pismenosti, Hanfa je za učenike organizirala natječaj za izradu videoradova na temu ‘Financijska pismenost: ključ za sigurnu budućnost’. Na natječaj se prijavilo ukupno 42 učenika iz srednjih škola diljem Hrvatske, a prvoplasirana škola osvojila je interaktivni zaslon.
Dodatno je istražen i interes učitelja te nastavnika za edukativne aktivnosti iz područja financijske pismenosti. Rezultati pokazuju da većina učitelja i nastavnika, njih 87 posto u srednjim školama i 70 posto u osnovnim, smatra da bi financijska pismenost trebala biti uključena u školski kurikulum.
Neki od njih već provode nastavu iz tog područja, ali su istaknuli da nemaju dovoljno znanja za kvalitetno poučavanje učenika.
No, uz učenje o financijskoj pismenosti u školama, potrebno je imati razgovore o novcu i kod kuće, a istraživanje koje je agencija MASMI provela za Addiko banku pokazalo je da u Hrvatskoj to nije slučaj.
Pročitajte još:
Ispitano je više od 500 ljudi iz Hrvatske i otkriveno je da čak 61 posto ispitanika vjeruje kako bi donosili bolje financijske odluke kada bi češće razgovarali o novcu s bliskim osobama, ali samo 36 posto ih to čini redovito. Ispitanici su naveli da žele djecu naučiti o pametnom upravljanju novcem, ali ih 68 posto to ne čini jer nemaju vremena. Njih 41 posto otkrilo je da su djeca bila svjedoci svađa o novcu, a 47 posto ih kaže da su sami bili svjedoci roditeljskih svađa o novcu u djetinjstvu.
Samo 43 posto građana razgovaralo je sa svojim roditeljima o njihovim planovima za mirovinu, a 44 posto ih nije upoznato s primanjima i troškovima roditelja, dok tek petina građana zna da su njihovi roditelji napravili oporuku. Samo 13 posto ispitanika napisalo je vlastitu oporuku za svoje nasljednike.
2 Odgovora
Normalno kada kupuju po teemu po cijele dane i kalkuliraju shippinge
Sigurno ohrabrujuće brojke, financijsku pismenost trebalo bi uvrstiti i u školski kurikulum