Europa najveći svjetski uvoznik dronova, hrvatska proizvodna uzdanica osječka Orqa

Popularnost dronova zadnjih godina strelovito raste, pa je u 2024. godini to bio drugi proizvod na svijetu među 1.264 analizirana proizvoda na četiri znamenke carinske klasifikacije pri čemu je globalni uvoz od 2022. do 2024. porastao tri puta.

Kako u analizi pojašnjava stručnjak s Ekonomskog instituta Zagreb Goran Buturac, rast potražnje potaknut je sve većom primjenom bespilotnih letjelica u komercijalne svrhe, napretkom u umjetnoj inteligenciji i intenzivnoj uporabi u vojne svrhe.

“Bespilotne letjelice nalaze sve veću primjenu u širokom spektru djelatnosti od poljoprivrede, preko filmske industrije, energetskog sektora, vojne industrije i ratovanja, sigurnosne industrije, građevinarstva i arhitekture, logistike do znanosti i zaštite okoliša. Dronovi se masovno koriste u poljoprivredi za prskanje usjeva, nadzor rasta biljaka i mapiranje terena, što optimizira procese i smanjuje troškove. Filmska industrija proživljava pravu malu renesansu pojavom dronova. Dronovima se danas snimaju kadrovi koji su nekada bili nezamislivi ili iznimno skupi za filmsku produkciju”, navodi Buturac i dodaje:

“U energetici se primjenjuju u nadzoru energetskih postrojenja, poput vjetroelektrana, dalekovoda i solarnih panela. Dronovi su se potvrdili iznimno efikasnim u prirodnim katastrofama. Snimanje nepristupačnih terena primjenom dronova osigurava dragocjene informacije hitnim službama za spašavanje i evakuaciju ljudi. U znanosti i ekologiji se koriste za istraživanje okoliša, nadzor divljih životinja i zaštićenih područja”.

Stoga je zanimljivo izvidjeti tko najviše kupuje dronove u svijetu i u koju svrhu.

Europa je najveći globalni potrošač proizvodnje dronova jer na nju otpada više od polovice svjetskog uvoza dronova, odnosno 52,3 posto. U usporedbi s drugim kontinentima Europa ima najveći deficit u trgovini dronovima koji je u 2024. dosegnuo 1,7 milijardi eura.

Inače, napominje Buturac, statistički podaci po zemljama govore kako je najveći uvoznik dronova na svijetu Hong Kong s realiziranom vrijednošću od 1,3 milijarde eura, no to nije uvoz za domaće tržište već je riječ o uvozu radi izvoza. Naime, 70 posto svjetskih komercijalnih dronova se proizvodi u Shenzenu u južnoj Kini.

Hong Kong se zbog razvijenih prometnih kapaciteta koristi za uvoz i daljnju distribuciju dronova prema svjetskim logističkim centrima. Dronovi iz Hong Konga najviše završavaju na europskom tržištu, i to 10 posto u Njemačkoj, šest posto u Poljskoj, 5,9 posto u Nizozemskoj, pet posto u Danskoj te 4,1 posto u Francuskoj.

Ako se izuzme Hong Kong uvjerljivo najveći uvoznik dronova na svijetu trenutačno je Ukrajina koja je u 2024. godini uvezla količinu vrijednu 1,2 milijarde eura što je 18,5 posto globalnog uvoza. Iz toga nije teško zaključiti kako se svjetska proizvodnja dronova danas pretežito usmjerava u vojne svrhe. Kineski dronovi čine čak 84,2 posto uvoza dronova u Ukrajinu.

Među 10 glavnih svjetskih uvoznika dronova čak je sedam europskih zemalja.

U 2024. globalni je izvoz dronova došao do vrijednosti od 5,7 milijardi eura.

Prema prvim izvoznim rezultatima za 2025. godinu Kina je povećala godišnji izvoz za čak 44,4 posto. Ta zemlja snažno ulaže u daljnji razvoj na tom polju.

“Kineski znanstvenici kontinuirano provode testiranja o laserskom napajanju dronova. Intencija  je iskoristiti fotoelektrični učinak kako bi se laserskim zrakama s tla ‘pogodio’ dron. Ali ne da ga se sruši, već kako  bi se visokoenergetskom laserskom zrakom dronu prenijela potrebna energija za rad. Baterije dronova bi se punile bežično, u letu, a dronovi bi se mogli zadržati u zraku koliko god je to potrebno. Uz Kinu i druge azijske zemlje kontinuirano ulažu u nova tehnološka rješenja. Naročito se ističe Japan. Ta je zemlja sredinom prošle godine predstavila inovativni sustav dronova opremljenih laserima, dizajniranih za zaštitu peradarskih farmi. Sustav se temelji na specijaliziranom dronu modela Bird&Beast BB102 koji automatski navigira iznad zaštićenog peradarnika i ispaljuje lasersku zraku. Zraka se raspršuje u crvenim i zelenim mlazovima u bojama za koje je dokazano da efikasno odbijaju ptice poput vrana i svraka”, pojašnjava u analizi Buturac.

Trenutačno na globalnom tržištu prevladava prodaja malih dronova težine pri polijetanju između 250 grama i sedam kilograma. Ta vrsta dronova čini 53,4 posto ukupnog plasmana.

Drugi su mini dronovi na daljinsko upravljanje s maksimalnom težinom pri polijetanju do 250 grama. Na njih otpada 21,5 posto svjetskog izvoza.

Europska unija (EU) u novom konceptu jačanja obrambene sposobnosti sve više pozornosti usmjerava ka bespilotnim letjelicama. U 2024. zemlje EU-a su uvezle dronova kumulativne vrijednosti dvije milijarde eura. Istodobno je izvoz iznosio 1,6 milijardi eura.

Od 27 zemalja članica tek pet je zabilježilo suficit u trgovini dronovima. To su Poljska, Portugal, Češka, Estonija i Cipar. Najveći suficit koji je imala Poljska iznosio je 239,4 milijuna eura dok je najveći deficit imala Rumunjska od 198,9 milijuna eura.

Očito je da je glavna EU izvoznica dronova Poljska, a brojka je u 2024. došla na 508,6 milijuna eura. Na tu zemlju otpada, dakle, gotovo trećina sveukupnog izvoza iz EU-a. Čak 95 posto poljskog izvoza ide u Ukrajinu. Druga najveća zemlja izvoznica dronova u EU je Nizozemska s udjelom od 20,4 posto, a treća Njemačka s 12,9 posto.

Hrvatska je tek na 21. mjestu u EU prema veličini ostvarenog izvoza dronova.

“Domaća kompanija koja je uspjela razviti prepoznatljivost na domaćem i međunarodnom tržištu dronova je Orqa iz Osijeka. Ta tvrtka razvija i proizvodi najvažnije komponente u proizvodnji dronova – FPV kamere, elektromotore, naprednu elektroniku te video i radio prijamnike. Proizvodni kapacitet tvrtke doseže 280 tisuća FPV dronova godišnje. Radi se o dronovima koji su specijalizirani za vojne operacije. Neka od njihovih osnovnih obilježja su brzina, okretnost i niska latencija videa. Idealni  su za izviđanja i precizne udare u borbenim djelovanjima. Velika potražnja dronova u vojne svrhe te europski projekt ‘Zid dronova’ otvaraju nove perspektive ovoj hrvatskoj kompaniji za ulaganja u proizvodne kapacitete i širenje proizvodnje. U tom pravcu idu i najave kompanije o povećanju proizvodnje s 280 tisuća na milijun FPV dronova godišnje. Također ova hrvatska tvrtka je potkraj 2025. godine najavila Globalni program distribuirane proizvodnje. Zbog brzog rasta i diverzifikacije opskrbe, montaža gotovih komponenti u završni dron bi se radila kod EU partnera”, ističe se u analizi.

Buturac ocjenjuje da je budućnost masovne proizvodnje dronova u svijetu neupitna. No, za Europu je pitanje može li osigurati konkurentnu proizvodnju dronova.

“Ovisnost o kritičnim materijalima i tehnologijama iz zemalja koje nisu članice EU-a, posebice iz Kine ostaje strukturni rizik za Europu. Uspjeh europske industrije bespilotnih letjelica stoga će ovisiti ne samo o ulaganjima u proizvodne kapacitete, već i o strateškoj suradnji u osiguravanju sirovina, unapređenju tehnologije i poticanju istraživanja i razvoja. Ulaganja u proizvodnju dronova je svakako poželjan scenarij ne samo radi sigurnosti Europe već i zbog multiplikativnih učinaka na gospodarstva europskih zemalja”, zaključuje Buturac.

Pritom će ulaganja morati imati jaku institucionalnu podršku. Najveći multiplikativni učinci  će se pojaviti u zemljama EU-a s jakom zrakoplovnom, elektroničkom i obrambenom industrijom kao što su Njemačka, Francuska, Italija  i Španjolska.