Gospodarski rast Hrvatske i u 2024. godini će značajno ovisiti o stranim radnicima

Rimac Grupa danas zapošljava više od 50 nacionalnosti na što su, kao tvrtka, izuzetno ponosni. Zaposlenici koji im dolaze iz inozemstva u tvrtku stižu s velikim entuzijazmom, prije svega zbog atraktivnosti proizvoda, ali i prilike da rade s najnovijim tehnologijama i inovativnim rješenjima u auto-industriji.

Često imaju potrebu za stručnjacima koji imaju iskustvo u raznim područjima automobilske industrije, koji su u Hrvatskoj i regiji deficitarni.

Prilikom zapošljavanja osiguravaju administrativnu i logističku podršku svim radnicima, te im pomažu oko dobivanja EU Blue Carda (radna dozvola) ili vize, asistiraju prilikom izrade osobnih iskaznica i ostale potrebne dokumentacije. Među radnicima, Rimac Grupa slovi za veoma poželjnog poslodavca, kako u Hrvatskoj tako i globalno, kažu iz ove tvrtke za Financije.hr. 

„Isto tako radnicima pomažemo oko pronalaska liječnika, smještaja, te smo im na raspolaganju za sva ostala bitna pitanja koja imaju prilikom imigracije. Dakle, kao kompanija pokušavamo maksimalno izaći u susret našim zaposlenicima kako bi se osjećali dobrodošlo u Hrvatskoj, te kako bi im ionako stresan proces relokacije i period tranzicije prošao što jednostavnije. Zaposlenici koji nam stižu iz inozemstva često su stručnjaci s godinama iskustva u svom području, koji odluče preseliti u Hrvatsku, pa im je izazov pronaći posao i za supruga/u, kao i internacionalni vrtić/školu za djecu“, ističu iz Rimac Grupe koji, kao poslodavac, svojim radnicima nude učenje i hrvatskog jezika.

Upravo je brz gospodarski oporavak nakon pandemijske recesije snažno povećao potražnju za radnom snagom, ponajviše u djelatnostima poput graditeljstva i sezonskog – ugostiteljstva. U uvjetima nepovoljnih demografskih kretanja radna snaga u Hrvatsku dolazi najviše iz „trećih zemalja“, odnosno država izvan Europske unije.

Tijekom 2023. godine iz tih zemalja u Hrvatsku je došlo raditi 172.499 osoba, najveći broj njih u sektor graditeljstva, čak 68.912, prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova (MUP). Ovaj sektor slijedi sektor turizma i ugostiteljstva, u kojem je posao pronašlo 45.868, a za njim slijede industrija, (24.034), promet i veze (11.497), te trgovina (5.126).

Od ukupnog broja izdanih dozvola za boravak i rad, za novo zapošljavanje izdano je 112.981 dozvola, 40.660 za produljenje dozvola, te 18.858 za sezonske radnike, od toga najviše u djelatnosti turizma i ugostiteljstva (16.882).

Podaci MUP-a pokazuju da je u Hrvatsku „trbuhom za kruhom“ stiglo najviše građana Bosne i Hercegovine i Srbije, ukupno 62.264. Treći po su građani Nepala – njih 23.493, a slijede Indija (15.627), Sjeverna Makedonija (13.412), Filipini (10.999), Kosovo (9.922), Bangladeš (8.749), Turska (5.067) i Albanija (4.244).

Iz Hrvatske narodne banke (HNB) još potkraj godine su iznijeli podatak da Hrvatsku prati problem nedostatka radne snage, još od 2017. godine. Zakon o strancima iz 2021. godine poslodavcima u Hrvatskoj olakšao je procedure zapošljavanja stranih radnika, te se i u 2024. godini očekuje da strani radnici dolaze u Hrvatsku.

„Hrvatska nema na tržištu rada dovoljno radne snage i to je trend koji nas prati još od 2017. godine. Očekujemo nastavak tog trenda i u narednoj godini, dok će stopa nezaposlenosti padati“, rekao je potkraj prošle godine guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić.

Očekuje se nastavak rasta zaposlenosti i realnih plaća i u 2024. godini, iako sporijim intenzitetom. A ovo potvrđuju i najnovije analize Direkcije za ekonomske analize HNB-a, u kojim se ističe da u uvjetima snažnog oporavka nakon pandemije koronavirusa i sve izraženijih učinaka nepovoljnih demografskih promjena, poslodavcima u Hrvatskoj je postao velik izazov na domaćem tržištu pronaći dostatnu količinu radne snage.

Kako bi ublažili taj problem, poslodavci se sve više oslanjaju na upošljavanje radne snage izvan Hrvatske. U svom blogu navode i da povećanje broja zaposlenih povećava procjenu potencijalnog BDP-a, a još više mijenja strukturu doprinosa pojedinih faktora.

„Tako je u specifikaciji modela s većim brojem stranih radnika stopa rasta potencijalnog BDP-a u razdoblju od 2018. do 2024., prosječno viša za 0,1 postotni bod u odnosu na stopu rasta potencijalnog BDP-a u osnovnoj specifikaciji, pa kumulativna razlika u potencijalnom BDP-u iznosi oko 0,8 postotna boda. Također, nakon što su se razlike između dvije procjene rasta potencijalnog outputa i doprinosa faktora rada privremeno smanjile nakon izbijanja pandemije u 2020. godini, vidljivo je postupno širenje tih razlika, pa bi one mogle dosegnuti maksimum u 2024. godini, uz potencijalni rast viši za 0,2 postotna boda i doprinos faktora rada za 0,4 postotna boda u specifikaciji s većim brojem stranih radnika“, navode iz HNB-a.

Gospodarski rast i formiranje BDP-a u Hrvatskoj i u 2024. godini će značajno ovisiti o stranim radnicima iz trećih zemalja.