Najveće svjetsko tijelo za borbu protiv financijskog kriminala pozvalo je države širom svijeta da postanu transparentnije oko tzv. shell tvrtki, fiktivnih kompanija za koje kaže da ih kriminalci koriste za zametanje traga novcu, te da će način na koji se države nose s tim problemom biti ključan faktor u novom krugu ocjenjivanja i rangiranja nacionalnih zakonodavstava.
Radna skupina za financijsko djelovanje FATF je međuvladina organizacija osnovana 1989., sa sjedištem u Parizu, i bavi se borbom protiv prekograničnog pranja novca i financiranja terorizma.
FATF se okusirao na takve shell kompanije nakon što je su SAD pod novom vladom predsjednika Donalda Trumpa i Švicarska ove godine izmijenila propose o transparentnosti za tzv. stvarne vlasnike.
Ta organizacija u šestogodišnjim ciklusima ocjenjuje i analizira provedbu njenih preporuka za borbu protiv financijskog kriminala. Među njima je i obveza da države imaju točan i ažuriran registar svih ljudi koje stoje iza kompanija i pravnih entiteta, tzv. stvarnog vlasništva.
U sljedećem krugu procjena nacionalnih zakonodavstava “detaljno ćemo razmotriti učinkovitost tih sustava,” rekla je predsjednica FATF-a Elisa de Anda Madrazo u intervjuu za Reuters, opisavši takve tvrtke kao paravane koji kriminalcima omogućavaju prebacivanje novca po cijelom svijetu bez detekcije.
“Države se moraju pobrinuti da su informacije ažurne, potpune, točne, i da su lako dostupne tijelima za provedbu zakona. Vidimo da ima zemalja koje primjenjuju taj standard, koje se kreću u tom smjeru.”
Ako FATF procijeni da neka zemlja ima preslabe mjere za suzbijanje kriminala može ih uvrstiti na svoju tzv. “sivu listu.” Zemlje koje završe na toj listi nalaze se pod pojačanim nadzorom, te postaju manje privlačne za investicije. Visokorizične zemlje su na još goroj, “crnoj listi.”
Trenutačno je na sivoj listi dvadesetak zemalja, uključujući i dvije europske – Bugarska i Monaco. Hrvatska je također ranije bila na sivoj listi, od lipnja 2023. do lipnja 2025., zbog slabe regulative za sprečavanje pranja novca. Uklonjena je s liste kad je FATF procijenio da je provedba njenog akcijskog plana dovoljno uklonio nedostatke.
Ove godine je američka vlada odustala od nekih mjera koje su bile uvedene za borbu protiv nezakonitog financiranja. Odjel za istraživanje financijskog kriminala američkog Ministarstva financija u ožujku je prestao tražiti od domaćih kompanija da državi dostavljaju podatke o stvarnom vlasništvu, iako se to pravilo još uvijek primjenjuje za strane tvrtke.
U lipnju je švicarski parlament isključio zakonsku obvezu za zaklade i udruge iz planiranog nacionalnog registra transparentnosti stvarnih vlasnika, iako je švicarska vlada prethodno upozorila zastupnike da će se tim potezom ugroziti predanost Švicarske borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma.
U studiji agencije Moody’s iz 2023. godine analiziralo se 472 milijuna registriranih kompanija širom svijeta, i utvrđeno je da njih gotovo 20 milijuna ima barem jedno od obilježja upućuju da se radi o shell kompaniji. Daleko najviše ih je bilo u Velikoj Britaniji.
Pročitajte još:
Na upit otežava li sve veća međunarodna polarizacija borbu protiv financijskog kriminala, De Anda Madrazo kaže da “svaki oblik fragmentiranosti međunarodne suradnje i komunikacije remeti takve planove.”
“Na razini FATF-a, mogu reći da ove godine nismo vidjeli nikakvo smanjenje predanosti članova, kazala je de Anda Madrazo, i dodala da se to odnosi i na globalnu mrežu suradnje. FATF ima 40 članova – 38 nacionalnih jurisdikcija i dvije regionalne organizacije, kao i više od trideset regionalnih partnera širom svijeta.
Internetski kriminal je danas najveći izazov za FATF, jer se konstantno pojavljuju nove prijetnje, a pri vrhu prioriteta su postali i razni oblici virtualne imovine poput kriptovaluta, budući da ih kriminalci sve više koriste za prebacivanje novca preko granica.
