Posljednjih godinu dana svakodnevno imamo priliku otkrivati nove spoznaje o umjetnoj inteligenciji (AI), načinima njene primjene i općim benefitima za društvo. Ipak, inovacije uz benefite su uvijek praćene i rizicima, kao i brojnim društvenim promjenama, pa je tako konferencija „Future is Now – AI and green disruption“ okupila predstavnike Europske komisije i brojne značajne gospodarstvenike iz Hrvatske da bi rekli svoja viđenja i unaprijedili korištenje novih tehnologija.
Posebno mjesto kroz diskusije imao je bankarski sektor, a predstavnici najvećih banaka u Hrvatskoj, kroz panel diskusiju, istakli da je pojam i korištenje AI u posljednjih godinu dana u biti intenzivirano zbog popularizacije ChatGPT-a, no kako su rekli– pametna inteligencija i AI rješenja se u bankarstvu koriste već dugi niz godina.
„AI u bankarstvu je jednako bitna kao i u svim ostalim sektorima gospodarstva i onaj tko je ne usvoji neće biti tržišno konkurentan. Mi o AI pričamo intenzivno posljednjih godinu dana. Banke, pa tako i naša banka, ove tehnologije koriste već deset godina. Svaki put kad koristite mobilno bankarstvo koristite neku inačicu AI i koristite mnogo elemenata. Danas nam je nezamislivo upisivati brojeve u uplatnicu, nakon što naše aplikacije imaju opciju takozvanog FotoNalog ili bar kod koji olakšava plaćanje, a sve je to AI, ili barem njene inačice i preteče. Transportni kamioni su potpuno digitalno optimizirani za maksimalnu sigurnost, a to su segmenti oko kojih naši korisnici uopće ne percipiraju da je to AI. A jeste“, rekao je Draženko Kopljar, član uprave za područje korporativnog poslovanja PBZ banke.
AI alati mogu pomoći brojnim sektorima u bankarstvu, kao i sektoru procjene rizika, istakao je Ivan Soldo, član uprave HPB banke.
„U odjelu rizika daljnje razvijanje AI alata nam može pomoći u projiciranju budućih ponašanja klijenta da bi se rizik potencijalnog nevraćanja kredita smanjio na minimum. Također, mogao bi nam biti od pomoći i u ostalim kreditnim procjenama“, rekao je Soldo.
Iako AI tehnologiju, ili njene inačice, koriste već skoro desetljeće, banke u Hrvatskoj kažu da posebno vode računa o zaštiti i sigurnosti klijenata, i da se AI ne može tek tako i bez brojnih prethodnih provjera i testiranja pustiti u sustav. Nove tehnologije često kupuju ali, kako kažu, ne implementiraju ih direktno u sustav nego IT timovi, koji u bankama više nisu malobrojni, tehnologije adaptiraju i izuče, da bi klijenti bili sigurni. Jer, kako kažu bankari, i u AI svijetu ima jednako različitih proizvoda, baš kao što ima i različitih ljudi.
„Trebamo biti zaštitnički određeni prema, prije svega, našim klijentima. Moramo i vodimo računa da zaštitimo prije svega transakcijske račune, transakcije općenito, sve podatke kojim raspolažemo i svakako banku. Nama je potrebna regulativa koja će nam omogućiti da budemo sigurni kada koristimo nove tehnologije prilikom našeg svakodnevnog rada“, rekao je Pavel Vinter, član Uprave Zagrebačke banke.
Osim sigurnosti, koja je primarni interes, i zaštite osobnih podataka, koja je po ocjeni sugovornika zakonski dobro regulirana, jedna od stvari koja je naglašena na samoj konferenciji jeste i utjecaj na zaposlenike i radna mjesta, i uopće tržište rada, koje je od pandemije – dosta promijenjeno.
Studije o utjecaju na radna mjesta već postoje, i one govore, kako je predstavljeno na konferenciji, da se svakako može očekivati redefinicija radnih mjesta, koja će povećati operativnost i učinkovitost na radnim mjestima na kojima do sada to nije bilo moguće. To će u budućnosti značiti i da neka radna mjesta više neće postojati.
I zato je regulativa važna, naglasio je Draženko Kopljar, član uprave PBZ-a.
„Potrebna nam je regulacija. Da smanjimo mogućnost zlouporaba. I svaka implementacija će koštati, što je normalno, jer nema implementacije regulacije bez troška. A trošak je kompromis između „divljeg zapada“ i sustava“, istakao je Kopljar.
A zakonodavstvo, suglasni su bankari, ipak je tromije nego je gospodarstvu potrebno, iako je dosta urađeno. SAD i Kina, ocijenjeno je na skupu, na tom polju uradile su više iskoraka u odnosu na EU.
Ipak, Andrea Čović Vidović, v.d. voditeljice Europske komisije u Hrvatskoj, istakla da je koliko god gospodarstvo trebalo brze odluke i zakone, toliko i dalje zaštita temeljnih prava čovjeka mora i treba biti na prvom mjestu.
„Akt o digitalnim ustanovama je nešto što je već stupilo na snagu od kolovoza i na to se nadovezuje Akt o umjetnoj inteligenciji koji je još trenutno u trijalogu između Vijeća EU, odnosno država članica, Europskog parlamenta i Europske komisije. EK je ta koja ima snagu predlaganja zakona i on je predložen u travnju 2021. godine, i od tada do lipnja ove godine trajali su razgovoru u EP kao sljedećem nadležnom tijelu i od lipnja imamo Nacrt koji je predložio EP. Trenutno traju usuglašavanja odnosno trijalog između ove tri institucije i vjerujemo da bismo do kraja ovog mandata EK, dakle tijekom 2024. godine, mogli imati Akt o umjetnoj inteligenciji na razini EU“, kaže Čović Vidović.
Sukus akata koje EU donosi za ovaj aspekt jeste zaštita svih prava građana i građanki EU i ljudi moraju znati koristiti sve benefite novih tehnologija, ali i moraju biti upoznati sa svim negativnim stranama, koje, kako kaže Čović Vidović, moraju biti regulirane.
Pročitajte još:
Kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) oko 40 posto sredstva Europske komisije, koje će Hrvatska imati na raspolaganju, istakla je Čović Vidović, biće uloženo u projekte zelene digitalne transformacije, do 2026. godine, što će svakako pomoći i da se financijski pomognu sve potrebne promjene koje neminovno slijede društvu u uporabi AI.
Današnju konferenciju organizirala je tvrtka HIT konferencija, kroz projekt “Future is now”, uz partnerstvo Europske komisije i Hrvatske udruge banaka, te drugih sponzora.
