Evačić: Trgovina je jedan od najvećih poslodavaca i generatora prihoda

Trgovina je važan sektor kod svih razvijenih država pa tako i u Hrvatskoj gdje je trenutačno 1.755 tvrtki u djelatnosti trgovine na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežno hranom, pićima i duhanskim proizvodima.

Ukupni prihodi tih tvrtki iznosili su 5.673.054.744 eura u 2022., za 734.123.138 eura više nego u godini prije, prema podacima bonitetne kuće CompanyWall. Ukupna dobit iznosila je 158.065.824 eura.

Martin Evačić, predsjednik HUP-Udruge trgovine, rekao je za Financije.hr da u Hrvatskoj gotovo 30 posto gospodarskih subjekata pripada trgovini, što čini oko 22 posto ukupnog broja zaposlenih ili 200.000 ljudi. Udio distributivne trgovine u bruto domaćem proizvodu kreće se oko 10 posto.

Dodao je da je trgovina jedan od najvećih poslodavaca i generatora prihoda, kako za lokalne zajednice, tako i za državni budžet te da u okviru Europske unije zapošljava najveći broj ljudi. Također, ima ključnu ulogu u stabilizaciji tržišnih kretanja.

Iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) ističu da su trgovci u proteklim godinama bili suočeni s raznim krizama koje su negativno utjecale na njihovo poslovanje, ali ipak tvrde da je prošla godina bila dobra. Zbog pandemije su uvedene razne restrikcije i regulacije, a rat u Ukrajini i energetska kriza dodatno su poremetili dobavne puteve trgovačkih lanaca i cijene energenata. Ipak, dobra turistička sezona u 2023., povećana potrošnja i rast plaća imali su pozitivan utjecaj.

“Sve navedene negativne okolnosti izazvale su inflaciju, a to je prouzročilo dodatne regulatorne mjere Vlade koje zadiru u načela slobodnog tržišta i rezultirale su padom profitabilnosti u trgovini. I danas su neke mjere, poput ograničenja cijena 30 proizvoda, na snazi bez da znamo do kada će trajati. Nadamo se da će nova Vlada riješiti taj veliki problema za trgovinu. Činjenica je da su prosječne neto marže u trgovini oko dva posto i na razini su EU. Prosječna neto marža u trgovini u Hrvatskoj je pala s 2,5 na 2,3 posto u prošloj godini iz nekoliko razloga, a ključni su rast nabavnih cijena i zamrzavanje cijena osnovnih prehrambenih namirnica”, kazao nam je Evačić.

Naglasio je da su cijene u trgovinama odraz globalnih kretanja, uključujući energetsku krizu, poremećaje u nabavnim lancima i klimatske promjene.

“Konkurencija u tom sektoru je iznimno jaka, a to stavlja pritisak na niže cijene. U takvom stresnom okruženju i uz stalne prilagodbe na domaćem planu izazov za funkcioniranje poduzetnika predstavlja nedostatak radne snage. Ako želimo konkurentno gospodarstvo, potrebno je rasteretiti troškove rada i time doprinijeti zadržavanju kvalitetne radne snage. Unatoč nepovoljnom okruženju, poslodavci su u posljednjih godinu dana dizali plaće. U tijeku su i pregovori sa sindikatima za sklapanje Kolektivnog ugovora za trgovinu”, rekao je predsjednik HUP-Udruge trgovine.

Još jedan od problema s kojim su se suočili trgovci bile su neradne nedjelje, a to je posebno pogodilo one koji nemaju velike trgovačke lance. Pravi efekt te promjene vidjet će se tek u 2024. jer će sada morati rasporediti 16 radnih nedjelja na cijelu godinu.

Za veće trgovačke lance to neće predstavljati toliki problem, ali ne znači ne neće uopće utjecati na njih. U Hrvatskoj su po prihodima i dobiti u 2022. prva mjesta zauzeli Lidl, Plodine, Tommy, Konzum plus i Kaufland Hrvatska, no moguće je da će se taj poredak promijeniti u ovoj godini.

Lidl je imao dobit u iznosu od 51.949.852,83 eura uz prihode od 1.070.541.647,31 eura. Plodine su imale ukupne prihode u iznosu od 789.933.547 eura i dobit od 46.014.768 eura. Slijedi Tommy s prihodima od 546.445.622 eura i dobiti od 22.048.915 eura, Konzum plus je pak imao prihode u iznosu od 1.596.578.354 eura i dobit od 21.056.284 eura, a nakon njega je Kaufland Hrvatska s ukupnim prihodima od 647.083.220 eura i dobiti od 13.963.099 eura, pokazali su podaci CompanyWalla.

Najuspješnije kompanije u djelatnosti trgovine na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežno hranom, pićima i duhanskim proizvodima u 2022. godini
Naziv kompanije	Ukupna dobit u EUR	Ukupni prihodi u EUR
LIDL HRVATSKA d.o.o.	51.949.852,83	1.070.541.647,31
PLODINE d. d.	46.014.768,07	789.933.547,28
TOMMY   d.o.o.	22.049.815,52	546.445.622,80
KONZUM plus d.o.o.	21.056.284,96	1.596.578.353,57
KAUFLAND HRVATSKA   k.d.	13.963.099,78	647.083.220,59
NARODNI TRGOVAČKI LANAC d.o.o.	6.509.210,56	159.853.722,87
RIBOLA, d.o.o.	5.340.294,64	83.796.744,31
TRGOVINA KRK d. d.	5.154.475,94	143.461.178,71
BOSO d.o.o.	4.489.670,45	124.705.111,42
*svi podaci su za 2022. godinu, u eurima

“Zakonsko propisivanje zabrane rada prodavaonica nedjeljom nameće prekomjeran teret trgovcima na koje se zabrana odnosi. Time je poremećena ravnoteža između zaštite prava radnika u prodavaonicama i zaštite prava radnika u ostalim djelatnostima, osobito u onima čiji rad nedjeljom nije nužan za funkcioniranje društvene zajednice. Nedjeljom se u zatvorenom prodajnom objektu ne smiju odvijati ni druge aktivnosti kao što su popravci, rekonstrukcija, čišćenje prostora i inventura”, objasnio je Evačić.

“Osobito je problem zabrana rada skladišta koja uzrokuje ozbiljne logističke poremećaje u cjelokupnom lancu opskrbe, a posebno u isporuci svježe robe, prije svega voća i povrća te svježeg mesa jer ta roba treba biti u trgovinama u ponedjeljak. Vjerujemo da ćemo bar dio tih problema uspjeti riješiti u razgovorima s Vladom ove godine”, dodao je.

HUP je podnio ocjenu ustavnosti Zakona o trgovini i kažu da žale zbog odluke suda te da će i dalje upozoravati na negativan utjecaj ograničavanja rada poduzetnika. Smatraju da rad nedjeljom treba ostaviti na odabir poslodavcima uz poštivanje svih zakonskih obaveza i adekvatno plaćanje radnika.

“Fer tržišna utakmica podrazumijeva da su pravila jednaka za sve, a posebno zabrinjava situacija s malim obiteljskim trgovcima kao i s malim mjestima i otocima gdje građani nemaju nikakvu mogućnost izbora. To samo aktualizira HUP-ove ključne teze kako prekomjerna regulacija i intervencija u načela slobodnog tržišta nepovoljno utječu na održivost gospodarskih subjekata u trgovini, dinamiku trgovine na malo i konkurenciju među trgovcima na štetu krajnjih potrošača”, rekao je Evačić.

Što se tiče ove godine, kaže da je prvi kvartal završio nešto povoljnije prvenstveno zahvaljujući ranijem Uskrsu. Godišnja stopa inflacije za travanj pala je na 3,7 posto s 4,1 posto koliko je iznosila u ožujku. Do toga je došlo zbog pada cijena energenata i usporavanju inflacije kod svih ostalih glavnih kategorija u odnosu na visoku bazu u ovom mjesecu prošle godine.

Navodi da su očekivali stabilizaciju cijena hrane zbog povoljnog baznog učinka, smanjenja proizvođačkih cijena dijela poljoprivrednih sirovina i proizvoda u EU te pada cijena proizvodnje domaće hrane, međutim, to se nije dogodilo.

“U 2024. očekujemo nastavak snažnog rasta bruto plaća i ukupnih primanja od 10 posto, odnosno 15 posto. Hrvatska prednjači na razini EU prema kriteriju realnog rasta plaća od oko šest posto već drugu godinu zaredom. Cijene prehrambenih proizvoda, alkoholnih pića i duhana su u Hrvatskoj, u odnosu na kraj 2023,. rasle neznatno snažnije u odnosu na prosjek euro područja – 1,7 posto prema 1,4 posto – što je u Hrvatskoj otprilike dvostruko slabija dinamika nego u isto vrijeme lani”, kazao je za Financije.hr.

Ovo ljeto HUP očekuje pad stope inflacije ispod razine od 2,5 posto uslijed slabljenja rasta cijena prehrambenih proizvoda, smanjenja cijena industrijskih dobara i glavnih energenata, kao i općenito niže uvozne inflacije uslijed slabašne agregatne potražnje gledano kroz relativno nisku razinu šestomjesečnih očekivanja prodajnih cijena u euro području.

Domaći trgovci u iduća tri mjeseca ne očekuju bitne promjene cijena roba u nabavnom lancu, pa tako posljedično ni u maloprodaji, ističu iz HUP-a.

“Ohrabruje i pad cijena električne energije za hrvatske tvrtke zabilježen u drugoj polovini 2023. u odnosu na prvu polovinu godine kada su po prvi put narasle iznad prosjeka EU. To će zasigurno djelovati stabilizacijski na prosječnu inflaciju i smanjenje razlike u odnosu na EU”, optimističan je Evačić.