Proizvodnja biometana u Europi porasla je za gotovo 20 posto u 2022. godini, u usporedbi s prethodnom godinom, podaci su Europskog udruženje za bioplin (EBA), objavljeni na službenoj stranici.
Isto izvješće pokazuje da je ovisnost Europske unije o uvozu prirodnog plina porasla s 83 posto, koliko je iznosila 2021. godina, na 97 posto tijekom 2022. godine.
„Uz porast ovisnosti o uvozu plina s hitnim klimatskim krizama, održiva proizvodnja bioplina u Europi od strateške je važnosti: svaki euro uložen u bioplinove ostat će u europskom gospodarstvu i osigurati dodatnu vrijednost od 50 posto prije 2030. godine, koja će također ostati unutar našeg gospodarstva“, kaže Harmen Dekker, izvršni direktor EBA-e.
Europska proizvodnja bioplina, odnosno kombinacije bioplina i biometana, u 2022. godini iznosila je 21 milijardi kubičnih metara (bcm). To je, prema ovom izvješću, više od cjelokupne unutrašnje potražnje za prirodnim plinom, primjerice u Poljskoj, i predstavlja šest posto potrošnje prirodnog plina u EU tijekom 2022. godine.
„Sama proizvodnja biometana porasla je s 3,5 bcm u 2021. godini, na 4,2 bcm 2022. godini. U slučaju Danske, udio biometana u plinskoj mreži bila je blizu 40 posto i postoje planovi za povećanje ove proizvodnje kako bi se nadomjestilo 100 posto potražnje za plinom prije 2030 godine“, stoji u izvješću.
Svestranost biometana kao obnovljivog izvora energije ogleda se i u njegovom uravnoteženom distribucijskom obrascu u krajnjim upotrebama, a svima je hitno potrebna dekarbonizacija: 22 posto ga je korišteno za zgrade u 2022. godini, 14 posto je korišteno u industriji, 19 posto za promet i 15 posto za proizvodnju električne energije.
“Imperativ je razmisliti o tome kako raščistiti svoju ovisnost o fosilnim gorivima i uvozu energije ubrzavanjem razvoja obnovljivih izvora energije proizvedenih u Europi, umjesto da se zaključavamo u drugim ovisnostima”, podsjeća Giulia Cancian, glavna tajnica EBA-e.
Pročitajte još:
Oslanjanje Europe na uvoz predstavlja rizik i za sigurnost hrane, zbog ovisnosti o uvezenim kemijskim gnojivima. Prema podacima EBA-e, Europa je 2022. proizvela 31 metričnih tona suhe tvari digestata i već bi mogla pokriti 15 posto potražnje EU za gnojivima na bazi dušika. To bi moglo uštedjeti deset metričnih tona ekvivalenta CO2 i 2 milijarde kubičnih metara potrošnje prirodnog plina.
“Dosezanje proizvodnje biometana od 35 milijardi kubnih metara zahtijeva održivu godišnju stopu rasta od oko 30 posto proizvodnog kapaciteta biometana. Takva razina rasta je ostvariva, ali mora biti podržana optimalnim tržišnim uvjetima. Koherentno planiranje potencijala biometana i brži procesi izdavanja dozvola prvi su koraci u poticanju razvijača tržišta i projekata da rade znatno bržim tempom”, objašnjava Mieke Decorte, EBA-ina tehnička i projektna voditeljica, objavljeno je na službenoj stranici EBA-e.
