Alkohol je i dalje jedan od najraširenijih zdravstvenih i društvenih problema u Europi, a njegovo mjesto u svakodnevnom životu posebno dolazi do izražaja kada se podaci usporede po dobi, spolu i materijalnom položaju.
Najnoviji podaci Eurostata pokazuju koliko su obrasci konzumacije različiti među stanovništvom Europske unije (EU), dok podaci za Hrvatsku otvaraju pitanje koliko je alkohol ukorijenjen u navikama domaćeg stanovništva, uključujući i mlađe generacije.
U EU je lani 4,8 posto ljudi u dobi od 16 ili više godina svaki dan konzumiralo alkohol. Istodobno, 19,2 posto ih je svaki tjedan konzumiralo alkohol, a 21,8 posto svaki mjesec.
Većina ljudi je konzumirala alkohol rjeđe nego svaki mjesec, 20,7 posto, dok ih 33,5 posto nikada nije konzumiralo alkohol ili to nisu činili u 2025. godini.
Zanimljivo je i da su unutar EU-a muškarci pili više nego žene.
Tako je 56,5 posto muškaraca konzumiralo alkohol svaki mjesec, dok je samo 35,9 posto žena to činilo mjesečno.
Statističari ističu i da se udio stanovništva EU-a koji svakodnevno konzumiraju alkohol povećavao s dobi, s 0,8 posto među osobama u dobi od 16 do 24 godine na 8,9 posto među osobama u dobi od 65 i više godina.
Osobe u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti rjeđe su konzumirale alkohol.
Posljedično, udio onih koji nikada nisu konzumirali alkohol ili to nisu činili tijekom prethodne godine bio je mnogo veći kod osoba u riziku od siromaštva, 47,5 posto, nego kod onih koji nisu u riziku, 29,9 posto.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), Europska regija je područje najveće konzumacije alkohola na svijetu, a sedam od 10 zemalja s najvišom potrošnjom alkohola po glavi stanovnika je dio EU-a, objavio je Hrvatski sabor u svibnju ove godine. Smrt zbog konzumacije alkohola gotovo je tri puta češća u Europskoj regiji SZO-a nego u svijetu.
Kada promatramo Hrvatsku, prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) iz 2023. godine, devet od deset odraslih barem je jednom u životu konzumiralo alkohol (89,7 posto).
Prema novijim podacima, u posljednjih godinu dana, u Hrvatskoj je alkohol konzumiralo 77,7 posto odraslih i 82,4 posto mlađih odraslih, dok je prevalencija konzumacije alkohola u studenom 2025. godine među mlađim odraslima bila 69,6 posto.
U siječnju 2026. godine alkohol je konzumiralo 65,2 posto odraslih, podaci su HZJZ-a koje je objavio Sabor.
“Sukladno istraživanju Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj, mladi Hrvati u dobi od 15 do 16 godina na samom su europskom vrhu po konzumaciji alkohola. Njih gotovo polovina (45 posto) je barem jednom konzumirala veću količinu alkohola. Posebno je zabrinjavajuća činjenica da se, u usporedbi s drugim zemljama, Hrvatska nalazi na visokom petom mjestu u Europi po konzumaciji alkohola”, navedeno je u objavi Hrvatskog sabora.
Pročitajte još:
Podaci tako pokazuju da problem alkohola predstavlja širi javnozdravstveni izazov. Posebnu težinu ima činjenica da se obrasci konzumacije stvaraju relativno rano, zbog čega su navike mladih važne i za buduće zdravstvene ishode.
Za Hrvatsku pritom ostaje izazov pronaći učinkovite načine prevencije, osobito među mladima, ali i smanjivanja štetnih posljedica alkohola među odraslim stanovništvom.
